Panović: Vučić ne štrči toliko u ovakvoj Evropi

Vesti 02. sep 202110:43 101 komentara

Programski direktor DEMOSTAT-a Zoran Panović kaže da je po brojnim izveštajima demokratija u Srbiji u padu, da je on od 2016. godine energičniji, ali da pada demokratija i u drugim zemljama, tako da predsednik Srbije Aleksandar Vučić "ne štrči toliko u ovoj Evropi". Dodaje da u Srbiji postoji "tendencija nekog prećutnog pakta sa vlašću da dobar deo građana pristaje da se odreknu ljudskih prava i sloboda zarad ekonomskih benefita". Savetnik u CRTI i istraživač Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Vujo Ilić navodi da demokratske zemlje mogu da imaju razvijene odnose sa nedemokratijama (npr. Zapad ima tradicionalno dobre odnose sa zalivskim zemljama), "tu govorimo o tome koliko je Zapad spreman da gleda kroz prste nekim režimima, sve dok imaju neki ekonomski interes".

Povodom izveštaja švedskog instituta V dem o demokratiji, koji je pokazao da je Srbija među pet zemalja u svetu koje najbrže klize u autokratiju, posle Brazila, Turske, Mađarske i Poljske, Panović kaže da je zanimljivo da tu imamo dve zemlje EU koje zauzimaju prva dva mesta, i tri zemlje članice NATO pakta.

„Po raznim izveštajima Srbija pada u demokratiji, ali ne pada samo ona, već i druge zemlje“, ocenjuje Panović i dodaje da treba utvrditi šta je naš endemski problem sa demokratijom, koji može da vuče korene od devedesetih, šta je naš režim doprineo, a šta globalni pad demokratije u svetu.

Ilić: U EU se zna šta se ovde dešava

Uprkos tome što ovi izveštaji iz godine u godinu potvrđuju pad demokratije, vladavine prava, medijskih i drugih sloboda u Srbiji, ništa se ne menja, ali Ilić misli da oni nisu zanemarljivi.

N1

Podseća da se godišnje stotine miliona dolara ili evra investira za podsticanje demokratije i vladavine prava u Srbiji, ali ukazuje da će te zemlje koje daju taj novac sve teže u svojim državama moći da odbrane zbog čega se daje novac nekim zemljama, kada svi pokazatelji pokazuju da to nije dobro potrošen novac.

Smatra da se Srbiji „gleda kroz prste“ zbog te stabilokratije – „za stabilnost u regionu, prijateljski odnos prema stranim investitorima i zbog nekih stvari koje su urađene, pre svega u vezi sa migrantskom krizom“.

„U principu se u EU zna šta se ovde dešava, i nisu im potrebni ti indeksi demokratije da bi doneli sud“, navodi Ilić.

Panović: Nema demokratije bez jake opozicije

Panović, pak, smatra da demokratija ne može ovde da se ojača projektnim finansiranjem sa Zapada, već željom građana Srbije da imaju takvo društvo.

Povezane vesti

„Naš izborni proces je loš, parlament je loš, stanje u medijima, pravosuđe… Dobar deo građana pristaje na ovo da bi dobili neku ekonomsku sigurnost ili ono što se naziva zlatno doba u njihovom malom životu“, navodi Panović.

Dodaje da se „ovde misli da će demokratiju doneti neke građanske inicijative, neki bespartijski pokreti, ali nema demokratije bez jake opozicije“.

„Ne može EU doneti demokratiju u Srbiji, ona samo može da pomogne ozbiljnim demokratskim snagama ako se konstituišu. Ali i one moraju da nauče nešto od naprednjaka koji su došli na vlast sa idejom da ubrzaju evropske integracije, Evropa ih je prihvatila kao partnera. Ova opozicija sada mora bolje da se organizuje i da postane partner EU, ali ne tako što će reći da će kad dođe na vlast srušiti sve što je Vučić uradio oko Kosova, s čim u vezi je upravo imao podršku EU. Mora Evropa da prepozna opoziciju kao snagu koja nudi alternativnu stabilnost, a toga nema bez bar dve velike opozicione partije koje će moći da artikulišu evidentno nezadovoljstvo naprednjačkom vlašću“, ocenjuje Panović.

Dodaje da nama ponovo treba rehabilitacija partijskog organizovanja.

Na pitanje da li postoje te dve opozicione snage, kaže da postoje u embrionima, „izdvaja se Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, fali možda još jedna građanskija partija“.

Ilić dodaje da je „problem što među tim partijama i dalje prednjače političke figure čije reputacije su u velikoj meri uništene“.

„Stalno slušamo tu famoznu sintagmu ‘nova lica’, ali ne vidimo da se tu nešto dešava, kao da je taj prostor kartelizovan i veoma je teško da se tu stvore nove snage“, poručuje Ilić.

Dodaje da načelno postoji sloboda organizovanja, sloboda da se učestvuje na izborima, „ali s druge strane imamo takvu neravnotežu među akterima, tako je podešen sistem“.

„U ovakvom tipu režima do promena se dolazi na izborni dan, a ne na protestima posle izbornog dana. Mi poslednjih godina posle svakih izbora imamo neke proteste, ljudi su frustirani“, smatra Ilić.

Ističe da ne možemo da preslikavamo tuđe modele demokratije, već moramo da razmišljamo kakav je naš pristup politici i kakve nam institucije trebaju.

„Mi nismo imali puno perioda u našoj istoriji kada su postojale funkcionalne demokratske institucije, to su bili neki bljesci“, podseća on.

Panović ukazuje da je „svaka diktatura autokratija, ali nije svaka autokratija diktatura“.

„Ovo nije diktatura. Da živimo u diktaturi će nam biti jasno ako opozicija bude u jednom od tri stanja – ili ako bude u ilegali kao u vreme kralja Aleksandra, ili kao kod Josipa Broza Tita u emigraciji, ili u gerili kao u Južnoj Americi“, ukazuje on.

Dodaje da ovde postoji konsenzus vlasti i opozicije – „Vučić kaže da će vladati dokle bude hteo, a vi kad budete mogli vi me oborite“, na šta opozicija odgovara „dobro, ti vladaj dokle budeš hteo, a mi ćemo te oboriti kad budemo mogli“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare