Osam decenija od bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine

Vesti 06. apr 202107:30 > 13:45 29 komentara
Wikipedia/ Der Adler

Nizom manifestacija u glavnom gradu obeležava se osam decenija od kako je nacistička Nemačka bombardovala Beograd, 6. aprila 1941, uz velike ljudske žrtve i materijalna razaranja, čime je na području Kraljevine Jugoslavije počeo Drugi svetski rat.

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Кisić Tepavčević predvodila je ceremoniju polaganja venaca i odavanja počasti u Aleji stradalih u šestoaprilskom bombardovanju na Novom groblju u Beogradu.

„Ovde smo da odamo počast i setimo se žrtava i heroja koji su se hrabro borili tokom četiri ratne godine, izvojevali pobedu i izborili slobodu za sve nas“, rekla je ministarka povodom obeležavanja Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji.

Ministarka je istakla da 6. april 1941. godine predstavlja početak „bezumlja“ Drugog svetskog rata u kom su „izgubljeni ljudski životi i uništeno istorijsko i kulturno nasledje“.

Кisić Tepavčević je navela da Srbija danas odbacuje svaki oblik netrpeljivosti i mržnje i predstavlja deo demokratskog sveta.

Pored ministarke, vence su položili zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, predstavnici ambasada i udruženja za negovanje tradicija.

Venci kod nekadašnje Narodne biblioteke

Ministarka kulture Maja Gojković i upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo položili su vence na mestu nekadašnje zgrade Narodne biblioteke, uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. godine.

Gojković je rekla novinarima na Kosančićevom vencu da je Srbija zemlja napretka uprkos stradanjima i teškim vremenima.

„Do važnih pomaka došlo je u oblasti kulture, država i ministarvo posebnu pažnju poklanjaju bibliotekarstvu“, kazala je ministarka.

Ona je naglasila da će ministartvo pružiti podršku Narodnoj biblioteci za izgradnju novog depoa biblioteke.

Prema njenim rečima, polaganjem venaca obeležen je najtužniji dan za srpsku kulturu.

„Od najveće je važnosti da pamtimo i prenosimo budućim generacijama značaj ovog dana. To sećanje crno i teško, kao dim knjiga u plamenu za koji kažu da je dve nedelje obavijao Beograd, moramo da sačuvamo od zaborava kao deo naše kulture sećanja“, rekla je Gojković.

Pištalo je ocenio da je paljenje Narodne biblioteke u Beogradu „možda najveći pojedinačni zločin nad kulturnom baštinom u Drugom svetskom ratu“.

On je rekao da je Kosančićev venac u prva dva naleta bombardovan konvencionalnim bombama i da je biblioteka oštećena ali ne fatalno, dok su u trećem pokušaju avioni naleteli iz pravca Velikog ratnog ostrva i sručili teret zapaljivih bombi, nakon čega je zgrada gorela dva dana.

„Uništen je knjižni fond od 500.000 svezaka, 1.424 ćirilskih rukopisa i povelja od 12. do 17. veka, kartografska i grafička zbirka od 1.500 brojeva, 4.000 naslova časopisa i 1.800 naslova novina, nedovoljno proučena zbirka turskih dokumenata o Srbiji, inkunabule i stare štampane knjige, kao i celokupna prepiska značajnih ličnosti iz kulture i političke istorije Srbije i Jugoslavije“, kazao je Pištalo.

Dodao je da su uništene lične biblioteke Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Djure Daničića, Janka Šafarika, i knjige na više jezika koje su pokrivale period od gotovo hiljadu godina a nestali su i svi inventari i katalozi Narodne biblioteke.

Pištalo je rekao da je nova zgrada Narodne biblioteke na Vračaru otvorena 6. aprila 1973. godine, na godišnjicu bombardovanja.

„Povodom obnove, Andre Malro nam je poklonio rukopis svoje knjige o Pikasu. Tom prilikom je napisao ‘U sudbini vaše Biblioteke, vidim sudbinu naroda kome su kultura i sloboda jedno'“, rekao je Pištalo.

Stefanović: Bombardovanje teroristički čin

Naš narod i zemlja su skupo platili svoje antifašističko opredeljenje, a bombardovanje Beograda pre osam decenija je bilo teroristički čin fašističke Nemačke, u znak odmazde Adolfa Hitlera zbog puča 27. marta, izjavio je ministar odbrane Nebošša Stefanović.

Ističući da je 6. april 1941. godine bio jedan od najtežih i najcrnjih dana u istoriji prestonice, Stefanović je, posle polaganja venaca na spomenik poginulim pilotima – braniocima Beograda, rekao da je puno nadmoćniji neprijatelj tada naišao na heroje našega neba, pripadnike Šestog avijacijskog puka, koji su poleteli da se suprostave, iako su bili svesni da će poginuti, a 11 ih je izgubilo život.

Oborili su više od 40 nemačkih bombardera i lovaca, podsetio je on.

Stefanović je konstatovao da snagu i volju srpskog naroda nikad niko kroz istoriju nije uspeo da slomi.

Bili smo i ostali antifašistički narod. Ne smemo nikad da zaboravimo naše heroje i njihova slavna dela, poručio je on.

Vence su, pored Stefanovića, koji je predvodio državnu delegaciju, položili i predstavnici više boračkih i veteranskih udruženja i organizacija.

Pomen poginulima u bombardovanju služen je u 8.30 u Vaznesenjskoj crkvi, u čijoj su porti tokom bombardovanja poginuli civili.

Bombe u rano jutro, bez objave rata

U Aleji stradalih u šestoaprliskom bombardovanju ukupno je sahranjeno 1.992 ljudi. Od tog broja je identifikovana 631 osoba. Ne zna se identitet 909 muškaraca, 393 žene i 59 dece, naveli su iz Vlade.

Beograd su avioni bombardovali u rano jutro bez objave rata, u više talasa, iako je bio proglašen za otvoreni grad.

Napadu je neposredno prethodilo nekoliko dramatičnih dana – potpisivanje Trojnog pakta, puč oficira i 27-martovske demonstracije zbog čega je Adolf Hitler naredio odmazdu.

Nekoliko sati ranije, pre napada na Beograd, specijalne nemačke jedinice zauzele su noću Sipski kanal na Dunavu, u Đerdapskoj klisuri, kako bi onemogućile njegovo zaprečavanje kao vitalnog plovnog pravca.

Država je kapitulirala 17. aprila, vlada i maloletni kralj Petar Drugi Karađorđević izbegli su iz zemlje, u London.

Nemačka i njeni saveznici rasparčali su Kraljevinu, Srbija je okupirana, 10. aprila je proglašena zločinačka Nezavisna država Hrvatska.

Uz rat protiv okupatora, besneo je i građanski, po čijem završetku je uspostavljana komunistička republika i ukinuta monarhija.

Jugoslavija se raspala u građanskom ratu započetom pola veka od početka Drugog svetskog rata.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare