Sve o vakcinama – stručnjaci odgovorili na nedoumice i pitanja građana

Vesti 02. jun 202121:04 > 23:01 76 komentara

Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog u Veterinarskom institutu u Kraljevu, Radan Stojanović, profesor farmakologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i doktorka Marija Gnjatović iz Instituta za primenu nuklearne energije odgovarali su na sve nedoumice građana u vezi sa vakcinacijom.

U Srbiji je najmanje vakcinisanih među mladima, u uzrastu od 18 do 24 godine je svega pet odsto vakcinisanih, ali taj procenat raste. Ono što mlade najviše zanima – da li vakcine mogu da izazovu sterilitet.

„Kada su u pitanju vakcine i i reproduktivno zdravlje, to treba posmatrati na tri nivoa. Uticaj da se ostane u drugom stanju, uticaj na razvoj ploda i na samu trudnicu. Kada je u pitanju uticaj na trudnice, podaci govore u korist vakcinacije. Trudnice koje obole od kovida imaju pet puta veću šansu za hospitalizaciju, nego žene koje boluju, a nisu u drugom stanju. Kada je u pitanju fertilitet, u kliničkim ispitivanjima nisu vršena ispitivanja na fertilitet, a na osnovu podataka studije, u grupi žena koje su primile vakcinu nije bilo manje trudnica nego u grupi s placebom. To, kao i podaci u pretkliničkim ispitivanjima, ukazuju da ne može da se dovede u vezu vakcinacija sa fertilitetom“, objasnio je Radan Stojanović.

Pročitajte i:

Marija Gnjatović je dodala da su sve vakcine u Srbiji bezbedne i ispitane i da ne postoji bojazan da može da nastane problem.

„Koronavirus infekcija kod živine, gde ima najviše sojeva, nedvosmisleno je jasno da postoje koronavirusi koj izazivaju sterilitet kod živine, koke koje se inficiraju, a da nisu vakcinisane, 10-15 odsto ne snese nijedno jaje. Ja bih obrnuo, može da se desi da koronavirus pravi tu vrstu problema. Veća je šansa da imate problem sa sterilitetom od korone i virusne infekcije nego da će vakcine to da urade. Što se tiče čekanja mladih… Prvo je bila kampanja da nisu ugroženi i da nisu prioritet. Pošto su ostali dugo po strani, ponavljajući poruke da nisu ugroženi, osetili su da nisu deo priče. Sada treba da se vrate u igru i normalno je da postoji otpor. Palo mi je napamet, pošto mladi vole tehnologiju, pomoglo bi da kompanije daju novije telefone, laptopove kao nagradu. I da dobrim informacijama razbijemo dileme koje mladi imaju“, rekao je Šekler.

U SAD se vakcinišu deca koja imaju 16 godina. Jedno od pitanja je i da li će se pomeriti prag kod nas.

„Mislim da je uzorak mali, da mora biti veći, period praćenja dece je dva meseca, to je kratak period. Imajući u vidu činjenicu da je kod dece blaga forma koronavirusa, mislim da je mali uzorak nešto na čemu ne možemo bazirati tvrdnju da decu treba vakcinisati. Dolazi u obzir vakcinacija dece koja zbog komorbiditeta mogu da se razbole od kovida, takva deca da, ali da preporučimo rutinsku vakcinaciju dece na osnovu studije sa hiljadu dece, mislim da je neozbiljno. Ja bih se držao punoletnih građana“, kaže Stojanović.

N1

Jednu gledateljku N1 interesovalo da li njen sin, koji je vakcinisan jednom dozom AstraZeneke, a u međuvremenu je oboleo od kovida i izlečen je, može da primi drugu dozu vakcine.

„Ta kombinacija, infekcija i vakcina, daje jako dobru zaštitu, to je kao da ste primili više doza vakcina. Pravi se dugotrajna dobra zaštita, a preporuka je da se svi vakcinišu sa dve doze vakcine. Sa imunološke tačke gledišta, dovoljna je jedna doza i infekcija“, rekla je Marija Gnjatović.

„Veliki je razmak izmešu dve doze AstraZeneke, veća je verovatnoća da se čekajući drugu dozu inficiraju. Moglo je da se spusti na četiri nedelje, da ne čekaju ljudi. Što se tiče infekcije, to je kao da imate još jednu vakcinu, sigurno izaziva dodatno stvaranje, ali moramo da uzmemo u obzir kakva je klinička slika“, kaže Šekler.

Bilo je i žalbi da su oni koji su imali anafilaktički šok na penicilin kao mali, odbijeni na vakcinaciji.

„Tog dana kada primaju vakcinu, treba im posvetiti pažnju, to ništa ne znači da treba da izbegne primanje, nije kontraindikacija, jedino da budu na mestu gde su primili vakcinu 30-45 minuta da se nešto ne desi. Mogu bilo koju vakcinu“, objasnio je Stojanović.

„Neko je alergičan na ujed pčele, neko na polen, sve su to alergije, alergija na bilo šta nije kontraindikacija za bilo koju vakcinu. Može da bude alergičan na nešto što je u sastavu vakcine, ali ovde su sastojci pojednostavljeni, tu što se nalazi u sadržaju nema ništa što bi moglo da izazove alergiju. Bilo kakva alergija na bilo šta što nije u sastavu vakcne nije ograničenje za bilo koju vakcinu“, dodaje Šekler.

N1

Šta ako nemamo antitela, ili ih imamo malo. Ko su kandidati za treću dozu vakcine?

„Pratimo antitela, ima dosta tumačenja. Antitela se prate, jer ih je najlakše raditi, ali nisu antitela jedina koja čine imunitet i predstavljaju zaštitu i zato se nekada loše tumače rezultati. Izostanak antitela ne znači da nemamo zaštitu, čak imamo dokaze, pratili smo osobe koje su se inficirale posle obe doze Sinofarma, osim toga što su kliničke slike bile blage, uočili smo drastično povećanje antitela u jako kratkom roku. Kada je prirodna infekcija u pitanju, od trenutka kada se inficira, prođe od sedam do 14 dana do pojave antitela, kod vakcinisanih osoba te koncentracije jako brzo porastu. Izostanak antitela ne znači da zaštita ne postoji“, navodi Gnjatović.

Epidemiolog Branislav Tiodorović je izjavio da smo do ovog trenutka dobili oko 2,5 miliona kineskih vakcina, dok je broj ostalih oko 800-000. Možemo reći da smo tim brojem mogli da zadovoljimo potrebe za vakcinacijom. To je na vreme urađeno i svi se prema ugovorima ponašaju vrlo odgovorno. Međutim, važno je da uradimo i ispitamo šta se kod nas dešava, da uradimo jednu ozbiljnu studiju. Da ne čekamo uvek podatke iz sveta. Imamo četiri vrste vakcina i možemo ih uporediti, i to moraju da budu reprezentaticvni uzorci. Oni će podrazumevati određene uzrasne kategorije koje će biti zastupljene, i teritorijalnu rasprostranjenost

Na pitanje koliko vakcine koštaju, on je rekao da na to pitanje ne može da odgovori i dodaje da na to pitanje može da odgovori samo onaj koji učestvuje u direktnoj nabavci.

„I ja bih voleo da to znam. Postaviću to pitanje i na Kriznom štabu, ali moram ponovo reći da na njega može da odgovori samo onaj ko ugovara isporuku“, kazao je on.

Pohvalio je Egzit festival i kompletnu ivent industriju i ocenio da su uradili „odličan bezbednosni protokol“. On odgovara onome što se u svetu smatra bezbednim u organizaciji tako velikih manifestacija.

N1

Istakao je da moramo da se trudimo da imamo što više vakcinisanih građana, kao i da mladima moramo da uputimo drugačiju poruku kako bi im se približila vakcinacija.

„To mora biti 65 do 70 odsto i da na taj način uspemo da dođemo do kolektivnog imuniteta“.

Na pitanje zašto poklanjamo vakcine odgovara: „Nije u pitanju poklanjanje. Moramo shvatiti da nismo pusto ostrvo. Okruženi smo sa onima sa kojima zajedno živimo u regionu i upućeni smo jedni na druge. Važno je kakva je situacija u Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj… U jednom trenutku smo mogli da pomognemo i to je bio dobar potez. Time smo dobili ono što je najvažnije, pokazali smo humanost i da smo svi zajedno jedan svet“.

Radan Stojanović je istakao da su osobe sa posebnim potrebama osetljiva grupa, i možemo očekivati da se kod njih korona javlja u teškom obliku.

„Zbog toga se oni smatraju prioritetnom grupom za vakcinaciju“, napomenuo je on i dodao da oni mogu da prime bilo koju vakcinu.

Šekler je rekao da su sve vakcine detaljno ispitane pre upotrebe i da ne postoje razlozi za brigu.

„Prvo se ispituju na životinjama, pa onda na određenoj grupu dobrovoljaca, gde se vidi bezbednost vakcine. Onda se na većem broju ljudi ispituje da li iole ima efekta od onog koji se očekuje, pa onda u trećoj fazi na velikoj grupi ljudi. Sve ove vakcine su maksimalno ispitane“, objasnio je Šekler.

On je podsetio da su decenijama razne vakcine bile ispitivane na životinjama, jer su „ekonomski razlozi pobedili“ i da su „morale da se koriste“.

„Sva ta iskustva su se nagomilala i zato su vakcine ‘ispale’ brzo. I niko ovde nije u eksperimentu. Da li iko može da veruje da Rusija pravi eksperimente na svojim građanima“, zapitao je on.

Gnjatović je odbacila sumnje da antitela ne traju dovoljno dugo, i navela da prve informacije govore da će trajati između šest meseci i godinu dana.

„Prve pretpostavke su govorile da će trajati pola godine, ali sada svi izlaze sa informacijama da će trajati mnogo duže“.

„Nestanak antitela ne znači i nestanak imuniteta“, poručio je Stojanović.

Na pitanje gledaoca koji ima dijabetes, čime bi pokušali da ga ubede da primi vakcinu, Stojanović je odgovorio da bi „realan život trebalo da ga ubedi da primi vakcinu“.

„Pacijenti koji imaju dijabetes, imaju dva ili tri puta veće šanse da završe u bolnici, u odnosu na ljude koji nemaju dijabetes. Ovi ljudi pripadaju veoma rizičnoj grupi“, rekao je Stojanović.

Da li se oseća da se „lakše diše“ kada se određeni broj stanovnika vakcinisao?

„Najbolji primeri su zemlje koji imaju najbolji obuhvat vakcinisanih. Da krenemo od Izraela, oni su sa 45 odsto vakcinisanih, koliko mi imamo, i dalje imali po par hiljada novozaraženih. Tek kada se prešlo 55 odsto imali su već uspeh, a kada je bilo 63 odsto imali su nula mrtvih danima, i mali broj novozaraženih. Sve je jasno kao dan, 65, 70 odsto, to je ono čemu treba da se teži. Ne možemo da se zadovoljimo sa 50 odsto“, rekao je Šekler.

Da li onaj ko primi vakcinu može da prenosi virus?

„Može, izuzetno retko, jedan u 10.000“, podvukao je Šekler.

Autoimune bolesti i vakcinacija

Profesor Radan Stojanović kaže da pacijenti sa autoimunim bolestima nisu homogena grupa, jer postoji više oboljenja.

„Tu spadaju reumatoidni artritis i multipla skleroza, lupus, psorijaza, razlikuju se i u okviru jedne bolesti. Ti pacijenti noisu bili uključeni u klinička ispitivanja. Znamo da su osetljiva grupa i da kovid može napraviti teške kliničke slike, zato su prioritetna grupa za vakcinaciju u odsustvu kontraindikacija za vakcine. Zbog oboljenja i šanse da uzimaju imunosupresivne lekove, velika je šansa da njihov organizam slabije reaguje na vakcinu, ne mogu da imaju komplikacije, vakcina ne bi trebalo da im naškodi. Može se očekivati smanjeni imuni odgovor i manji stepen zaštite. Moj savet je da se ne menja doza ni hlorokina ni kortikosteroida. Pacijent da pita svog reumatologa da li da na kraći period prekine terapiju, primi vakcinu, pa se vrati na terapiju“, objasnio je Stojanović.

Reuters/Marko Đurica

Još jednog gledaoca N1 zanimalo je da li da se vakciniše drugom dozom AstraZeneke i da li može da primi Fajzerovu vakcinu na jesen.

„Podatak za gledaoce, razgovarao sa kolegama iz Agencije za lekove, rekli su mi da nijedan slučaj tromboembolijskih komplikacija prosle primanja AstraZeneke nije prijavljen, u našoj zemlji to se nije dogodilo. Za jesen, verovatno će moći, ali ne možemo baš da tvrdimo. Ideja je da bi se kombinacijom i davanjem jednog mehanizma dejstva, pa drugom vakcinom drugog mehanizma psotigao intenzivniji imunološki odgovor, što bi za posledicu imalo dugotrajnu zaštitu. Moraćemo da sačekamo rezultate kliničke studije. Gledalac neka bude miran i spokojan. Ja bih mogao da kažem da bi mogao da primi i Fajzera, kao što mnoge zemlje preporučuju. Međutim, država mora da donese jasne preporuke, šta da urade ti ljudi da se ne osećaju sami. Ako smo za to da se primi vakcina drugog dejstva, izaći ćemo sa tim stavom koji treba da bude baziran na rezultatima kliničkih studija“, rekao je Stojanović.

Kada su u pitanju trudnice, Stojanović je podsetio da one nisu bile uključene u klinička ispitivanja, ali da su stečena određena iskustva.

„Na osnovu iskustava može se reći da je vakcincija kod trudnica efikasna i bezbedna. Da li je to stepen bezbednosti dovoljan da bi svim trudnicama mogli da preporučimo rutinsku primenu, ostaje pitanje. Ja ne bih savetovao rutinsku primenu kod svih trudnica, već samo kod trudnica koje žive u visoko rizičnom epidemiološkom okruženju ili kod žena u drugom stanju koje imaju druga oboljenja, kod kojih bi postojanje tih bolesti kovid doveo do teške slike. Njih treba vakcinisati, za rutinsku vakcinaciju treba sačekati još podataka“, kaže Stojanović.

Kada je reč o dojiljama, Marija Gnjatović dodaje da je za njih ista priča.

„Ukoliko postoje neki drugi problemi važno je da se vakcinacija obavi, preporuka je da se trudnice u poslednja dva trimestra vakcinišu, kao i da se dojilje vakcinišu“, rekla je.

Kada su u pitanju žene koje planiraju trudnoću, radan Stojanović kaže da mogu da se vakcinišu.

„Čak su i svetske  preporuke da žene koje idu na veštačku oplodnju mogu da prime“, dodaje.

Višacki: Prednjačimo u svetu po vakcinaciji sportista

Đorđe Višacki, generalni sekretar Olimpijskog komiteta Srbije, izjavio je da je koronavirus još uvek „vruća tema u sportskom svetu“.

„Što se tiče vakcinacije sportista, mi smo tu prednjačili u svetu, međutim, to se još uvek tretira kao preventivna mera. Još uvek se na svim takmičenjima bez obzira na potvrde o vakcinaciji sprovode maksimalne mere zaštite sportista, ali i svih onih koji ih okružuju, pa se u punoj meri sprovode testiranja“, naveo je Višacki.

Govoreći o predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju, navodi da su mere i dalje izuzetno stroge, kao i da postoji jasno definisan protokol o onome šta sportisti trebaju da urade pre odlaska na Olimpijske igre.

„Čim stignu u Japan, testiranje će biti na samom aerodromu, i onda će se svakog dana u Olimpijskom selu vršiti po jedno testiranje. Ovo je prvi globalni događaj od početka pandemije i jasno je da su oni zabrinuti. Uradiće sve da zaštite zdravlje građana Japana, ali i svoje sportiste“, pojasnio je Višacki.

Govoreći o ostalim sportskim takmičenjima, kaže da je za većinu njih dovoljan PCR test, i dodaje da se uprkos svemu, većina internacionalnih sportista iz Srbije vakcinisala do sada, kao i da se oko 85 odsto sportista koji će učestvovati u Japanu vakcinisalo.

Građanima potrebna edukacija

Na pitanje zašto je potrebna saglasnost za vakcinaciju, virusolog Milanko Šekler odgovara da je i za operaciju takođe potrebna saglasnost pacijenata, i da tu nema ničeg neobičnog.

„Neće niko da se juri ako se ne vakciniše. Ja sam apsolutno protiv toga da vakcina bude obavezna“, naglasio je Šekler i pozvao sve one koje imaju nedoumice da se ugledaju na sportiste, koji su se vakcinisali u velikom broju.

Mi smo jedina zemlja koja novcem stimuliše vakcinaciju?

„Svaka akcija koja će doprineti povećanom odzivu,  može da se pozdravi. Tako je i sa stimulacijom vaučerima. S druge strane, ono što ja mislim, nama treba edukacija, građane treba edukovati, a ne plaćati. Ne govorim samo o procesu vakcinacije, potrebno je da se naše društvo edukuje po svim mogućim pitanjima“, odgovara Stojanović.

Gledateljku N1 iz Niša je zanimalo šta treba da uradi njen suprug, koji ima 85 godina, dijabetičar je, i alergičan je na pojedine lekove.

„Kao čovek odmakle životne dobi apsolutno treba da primi vakcinu. I mislim da su za njega Fajzer ili Astrazeneka najbolji izbor“, podvukao je Stojanović.

On je precizirao da je osnovni cilj vakcinacije „da nastavimo da živimo normalno“.

„A mislim da ćemo motivisati ljude da se vakcinišu pokazivanjem pozitivnih primera iz Evrope i sveta. Drugih država, koje su uspele da postignu visoki stepen vakcinisanih ljudi, i gde oni normalno žive. To treba da bude motivacija“, kazao je Stojanović.

Šekler je dodao da bi građani morali da razumeju zašto im je potrebna vakcinacija, i uporedio sa školskim gradivom, kada je mnogo bolje razumeti ono što se uči, od onoga što se uči napamet.

Gosti N1 su se složili da zemlja koja treba da nam bude u procesu vakcinacije je Izrael, kao i da ne postoji drugačiji način kako bi se „rešili pandemije“.

„Vakcinacija je jedini put ka normalnom životu“, poručio je Stojanović.

Gnjatović je ocenila da se radi na tome da dostignemo kolektivni imunitet, i da se motivišu ljudi za vakcinaciju.

„Ono što može da motiviše ljude su statistički podaci. Situacija je bolja zahvaljujući vakcinaciji, na nekoliko miliona datih doza bilo je svega 1000 neželjenih dejstava, od toga niko nije životno ugrožen“, otkrila je Gnjatović.

Šekler na naveo da na „vakcinama ne može da se obogati niko, sem par pojedinaca“.

„230 kompanija je krenulo u ispitivanje vakcina, mnogi od njih će baciti pare. Oni prvi će zaraditi, a ostali će baciti pare“, zaključio je Šekler.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare