Protest „Za bezopasan vazduh“ – posle šetnje najavljena i nova okupljanja

Vesti 28. nov 202112:11 > 17:37 158 komentara

U Beogradu održan protest u organizaciji „Eko straže“ pod sloganom "Za bezopasan vazduh". U govorima kod Terazijske česme, demonstranti su zatražili od države da promeni odnos prema problemima zaštite životne sredine i počne da primenjuje zakone na najveće zagađivače. Glavni zahtevi okupljenih su da Agencija za zaštitu životne sredine vrati gornju granicu kategorije indeksa kvaliteta vazduha za PM čestice na prethodno važeće vrednosti – odnosno sa 55 na 44 mikrograma po kubnom metru. Oni traže i da se preusmeri kupljeni uređaj za prećišćavanje vazduha iz državnih i lokalnih institucija u vrtiće škole i bolnice i da se zabrani prodaja neadekvatnih energenata za ložišta u domaćinstvima. Posle govora krenula je protestna šetnja do Skupštine i Predsedništva. Nakon blokade Slavije, učesnici protesta su odlučili da ipak ne odu do instituta Batut. Poručili su da će novi protesti biti održani za dve nedelje.

14. 30 – Nešto posle 14 sati završio se protest, a iz Eko straže najavili su nove za dve nedelje. Protesti će, dodaju biti održani u gradovima širom Srbije.

Pre toga kolona se zaustavila kod Hrama Svetog Save. Okupljeni su odlučili da ipak ne iduispred Batuta, da ne bi uznemiravali pacijente u bolnicama koje se nalaze u tom delu grada.

14.03 –  Posle zaustavljanja na Slaviji, kolona se nalazi u Bulevaru oslobođenja, krenuli su do instituta Batut gde će ostaviti kutiju u koju, kako kažu, lekari treba da ostave svoje diplome, javlja reporter N1.

13.39 –  Demonstranti stigli prvo ispred Skupštine, a potom i ispred Predsedništva.

„Predsedniče, mi smo ti koje zovete politikantima i stranim agenturama. Po Ustavu imamo pravo da dišemo zdrav vazduh, pa kakav ste vi to predsednik ako ne poštujete Ustav? Mi nećemo u ekološko izbeglištvo. Ovo je malo i naša zemlja, rešili smo da se borimo“, poručio je Bojan Simišić iz Eko straže.

13.08 – Obraćanja govornika su završena a demonstranti su krenuli u protestnu šetnju. Ići će do skupštine, predsedništva i instituta Batut.

N1

13.07- Kerol Jagić, koja se pre dve godine preselila u Beograd sa Novog Zelanda, pobrala je simpatije okupljenih i svima je poručila da su građani na Novom Zelandu upravo aktivizmom uspeli da se izbore da reka ima status živog čoveka.

„Pre šest godina prvi put sam bila ovde, zaljubila sam s e grad, zemlju, istoriju, kulturu i u jednog momka iz Beograda…Uvek sam se vraćala Beogradu i odlučila da tu ostanem.

Srbija je za mene divna zemlja, bezbedna zemlja, ljudi su dobri, ponekad malo nervozni ali nema veze – postoji jak osećaj zajedice. Imam kumove, familiju, prijatelje i osećam se dobrodošlo…Ali kao i svaka druga zemlja i Srbija ima svoje probleme. Svakako, najveći problemi su sa ekologijom. Nije u redu da moje dete od pet godina zna da koristi aplilaciju za kvalitet vazduha da bi znalo da li da ga vodimo napolje ili ne. Srbija mora da uradi sve da obezbedi kvalitetan vazduh za svoje najmlađe. Novi Zeland je jedna od najčistijih zemalja na svetu gde reka ima status živog čoveka, ali nije uvek bilo tako – narod se izborio kroz aktivizam“, poručila je Jagić.

N1

13.06 – Ivan Ristić, mašinski inženjer i ekspert za energetsku efikasnost, kaže da za jedan kilovat sat električne energije „Srbija pretovaruje 5,5 kila nekakvog kamenja, a u Poljskoj rade sa 1,1 kilogram“.

„Licemerni stranci su nam rekli – imate takvo gorivo, morate to da trošite. Specijalno za nas su projektovali proces gde to sagoreva, ta glina, to đubre, ali pošto ništa mokro i loše neće da gori, onda mora da se doda malo mazuta. Oni su još tada znali da će biti katastrofa, ali njih baš briga“, rekao je on.

Ristić je naveo da Srbija ima uglja za sledećih 300 godina i „oni očekuju da im mi prodajemo tu struju da pune baterije u električnim automobilima”.

Kazao je da 12 godina obilazi kotlarnice u domaćinstvima i da zna šta sve ljudi u Srbiji spaljuju.

“Plastične flaše se goimilaju godinu dana jer ‘to dobro greje’. Neki ljudi su čuvali pamperse, sušili u potkrovlju jer ‘to dobro greje’. Gumena obuća, stara odeća, zavese od perlona”, rekao je Ristić.

12.57 – Milica Lukić, naučna saradnica Fakulteta za geografiju poručila je vlastima da su učesnike protesta isterali na ulicu da se bore za osnovno ludsko pravo – dostojanstven život.

„Po treći put izlazimo na ulicu da tražimo pravo na čist vazduh, da li je to civilizacijsko dostignuće Srbije u 21. veku“, zapitala je.

Ona je ukazala da je Zakon o integrisanom upravljanju i kontroli zagađivača životne sredine usvojen u Skupštini bez javne rasprave a da je u pitanju zakon koji izdaje dozvole za najveće zagađivače u Srbiji, ali da te dozvole najveći zagađivači nemaju.

Država, kako je rekla, odlaže sprovođenje zakona jer ne može da natera najveće zagađivače da pribave dozvole za rad.

„Naše vlasti sprovođenje zakona pomerile su prvo sa 2015. na 2020, a sada na 2024. godinu“, rekla je ona i dodala da po ovom zakonu svi veliki zagađivači moraju da urede poslovanje da ono ne utiče na javno zdravlje.

Odlaganjem primene zakona država je pokazala da nema nameru da natera najveže zagađivače da zakon poštuju.

Kaže i da u Srbiji postoji 227 postrojenja koja su kategorisani kao veliki zagađivači i koji treba da imaju integrisanu dozvolu za rad, a da smo za 18 godina izdali samo 46 dozvola.

„Taj zakon prošao je bez javne rasprave a većina vas verovatno nije čula za njeg. Bez te dozvole rade naše elektrane, toplane, Zio Đin u Boru i kineska železara u Smederevu, kao i niz drugih postojenja hemijske industrtije“, rekla je Lukić.

12.40 – Marijana Matejić Spasić, doktorka medicine poručila je okupljenima:

“Živi možda jesmo, ali zdravi, dok udišemo najzagađeniji vazduh u Evropi, sigurno nismo”.

Srbija je u vrhu po stopi oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti, rekla je ona i dodala da polovinu svih godišnji smrti su posledice oboljenja srca i krvnih sudova – oko 50 hiljada godišnje umre od srčanog udara, moždanog udara i sličnih povezanih stanja.

Neki razlozi su što je zdravstveni sistem devastiran, neki što stanovništvo ima nezdrave navike, ali aerozagađenje ima veliku ulogu u tome, kaže.

Spasić je rekla da je Evropska agencija za zaštitu životne sredine utvrdila da dugotrajna izloženost čestičnom zagađenju dovodi do ubrzanja procesa arteroskleroza i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

“Pa treba li nam to još? Ove materije nam dolaze iz dimnjaka elektrana, toplana, iz individualnih ložišta, zapaljenih njiva i izduvnih gasova“, poručila je.

N1

12.20 – Na početku protesta organizatori su poručili da su juče građani na sličnom protestu dobili batine, da su došli navijači sa štanglama da im lupaju glave. „Ovaj sistem doveo je zemlju na ivuicu građanskog rata“, poručili su organizatori.

Bojan Simišić iz Eko straže rekao je i da su Nju Delhi, Lahor, Ulan Bator i Beograd gradovi koji se smenjuju na listi najzgađenijih gradova i da se taj problem gura ispod tepiha, a da po izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine imamo naveću smrtnost u Evropi.

„Zagađenje ne moramo da merimo, mi ga vidimo – to ne samo da smrdi i peče oči već i ubija decu“, rečeno je u uvodnom delu protesta. Organizatori su ukazali i na to dišemo najzagađeniji vazduh u Evropi.

„Stop ekološkom izbeglištvu“

U pitanju je treći u nizu protest koji organizuje ova organizacija, a prethodni je bio u septembru kada je na njemu bilo više hiljada ljudi.

Učesnici protesta nose transparente: „Stop ekološkom izbeglištvu“, „Izađi i bori se“, „Pažljivo dišite“, „Vazduh je opasan“, „Bačka Palanka se guši, davite nas“…

Glavni zahtevi okupljenih su da Agencija za zaštitu životne sredine vrati gornju granicu kategorije indeksa kvaliteta vazduha za PM čestice na prethodno važeće vrednosti – odnosno sa 55 na 44 mikrograma po kubnom metru. Oni traže i da se preusmeri kupljeni uređaj za prećišćavanje vazduha iz državnih i lokalnih institucija u vrtiće škole i bolnice i da se zabrani prodaja neadekvatnih energenata za ložišta u domaćinstvima.

Posle okupljanja na Terazijama, učesnici protesta nastaviće se ka ulici dr Subotića u kojoj je Insitut „Batut“ gde će ostaviti kutiju u kojoj, kako kažu, doktori mogu da ostave diplome pošto ih ne zaslužuju i od kojih će kasnije napraviti reciklirani toalet papir.

Nakon jučerašnje blokade puteva širom Srbije, danas će u Beogradu biti održana dva protesta – ovaj prvi na Terazijama, a drugi u 18 sati na Trgu republike u Beogradu pod nazivom „Stop režimskom nasilju“. Protest na Trgu republike biće odgovor na nasilje, napade i privođenja aktivista koji su protestovali širom Srbije u subotu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare