Pristup informacijama od javnog značaja i pravo građana da znaju, jedan je od osnovnih prava otvorenog društva. A koliko su u Srbiji informacije dostupne, i koliko ljudi zapravo znaju?
Novim Nacrtom zakona o informacijama od javnog značaja Povereniku su data mnogo veća ovlašćenja, a proširen je i spisak institucija koje će morati da, kako kaže poverenik, rade po zakonu.
Poverenik Milan Marinović nema dileme nema – novi nacrt će poboljšati postojeće stanje.
„Rešava neke probleme zakona, odnosno praznine koje su dozvoljavale zloupotrebe koje su sve više uzele maha. Tako da sam ubeđen da će doprineti većem ostvarenju i efikasnosti prava na pristup informacijama od javnog značaja“, kaže on.
Ipak, prostora za poboljšanje ima, dodaje Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.
„Građani Srbije nemaju mogućnost da u potpunosti i na efikasan način ostvare svoja prava kada im informaciju uskrati neki od najviših organa vlasti. Sada ih je šest, a ako se usvoje ove dopune biće ih sedam – biće dodata i Nardona Banka Srbije“, ističe Nenadić.
S tim stavom slaže se i bivši poverenik Rodoljub Šabić i dodaje da Zakon nije problem – problem su državne institucije koje zatvaraju vrata pred građanima i medijima.
„Glavni problem ovog zakona je to da li ćete vi ili neki građanin dobiti informaciju koju traži. I kada uđete u taj postupak i izdejstvujete kod Poverenika rešenje u svoju korist – hoće li to rešenje biti izvršeno ili neće. U krajnjoj instanci ako instrumenti koji su na raspolaganju ne obezbede izvršenje tog rešenja, to bi trebalo da uradi Vlada Srbije. Vlada Srbije u više stotina slučajeva, i kada sam ja bio poverenik i kada je došao novi poverenik – od više stotina slučajeva to nije uradila ni jedan jedini put“, navodi Šabić.
Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žofre rekao je na panelu da pouzdanost u radu institucija predstavlja ključno sredstvo u borbi protiv korupcije, a da Srbija ima određen broj institucija koje štite informacije od javnog značaja.
Šef Misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu dodao je da je pandemija korona virusa dovela do problema u medijskom izveštavanju i rastu broja dezinformacija.
Glavni i odgovorni urednik Danasa Dragoljub Draža Petrović kaže da već četir, pet godina novinari tog lista teško dobijaju informacije od zvaničnih institucija.
„I sve te škakljive teme koje bole vlast su anatemisane s te strane da oni ne žele ništa da kažu, da daju neku naznaku i to je prosto jedan bojkot zvaničnih institucija, predstavnika vlasti, koji ne žele da sarađuju sa vama“, navodi on.
Ljudi imaju pravo da znaju šta predstavnici vlasti rade, kaže šef Misije Saveta Evrope u Beogradu Tobijas Flesenkemper, a pristup takvim dokumentima jeste ključan za dobru upravu, kao i ključno oruđe za uspostavljanje ljudskih prava i slobode izražavanja.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi ko će ostaviti komentar!