Najmanje 20.000 ljudi prevareno pri kupovini stana, šta raditi kod duple prodaje

Vesti 21. jul 202214:28 > 14:38 37 komentara

Zaštitnik građana Zoran Pašalić, komentarišući slučaj duple prodaje stanova u Mirijevu, rekao je za N1 da je jedino rešenje - pravdu tražiti pred sudovima. Pozvao je stanare koji, po presudi, treba da se isele, da mu se obrate, da vide na osnovu čega su oni uknjiženi kao vlasnici stanova i dodao: "Ako već ne možemo da kontrolišemo sudove - rad Katastra, Registra možemo". Izneo je podatak da je do 2016. godine 20.000 ljudi prevareno u nekim vidovima prometa nepokretnosti. Ni kupoprodajni ugovor, ni dokaz o plaćenom Infostanu i porezu - ništa ne garantuje sigurnost, samo Katastar, navodi zaštitnik građana.

I jedni i drugi stanari zgrade u Ulici Zagrađe broj 2 u beogradskom naselju Mirijevu platili su za svoje stanove – svako svom investitoru. Međutim, neki od njih će ostati bez svoje nekretnine. Naime, porodicama koje žive u 12 stanova iste zgrade preti iseljenje, zbog problema među investitorima. Prvi, koji je započeo izgradnju zgrade i prodao stanove, odustao je i pre kraja gradnje prodao „posao“ drugom investitoru, koji je gradnju dovršio i prodao stanove drugim kupcima.

Pročitajte još:

Zaštitnik građana kaže da, u ovakvim slučajevima, i jedni i drugi mogu da se zaštite samo u sudskom postupku. „Nažalost, zaštitnik građana kao institucija nema mogućnost da kontroliše rad sudova, tako da je to pitanje koje moramo ostaviti sudovima. Moći će da se zadovolje prava i jednih i drugih u sudskom postupku, ali svakako neće moći i jedni i drugi ostati u tom stanu“, navodi Pašalić za N1.

Pašalić ističe da su neki datumi učinili prekretnice zaštite kupaca i prodavaca. Jedan od njih je, kaže, onaj u januaru 2010, kada je uveden Centralni sudski registar. „Sve pre toga što je bilo u prometu nepokretnosti – zaista nije se moglo utvrditi da li je neko vlasnik stana, da li je taj stan opterećen nekom nepokretnošću, jer su se tada na sudu overavali samo potpisi – da su strane na ugovoru ta lica koja su na ugovoru. Takođe je značajna 2014. godina, odnosno rad notara, kada se provera status“, dodaje.

Kaže da su, kako je razumeo iz medija, prvi kupci kupili stan 2004, i poveli su spor 2010. godine – tačno one godine kada je počeo upis u Registar prometa nepokretnosti. Oni, podseća, imaju pravosudnu sudsku presudu. Pašalić kaže da ne može izvršitelj da postupa samoinicijativno, već po presudi, a oni ih imaju.

„Što se tiče drugih stanara, koji su se redovno uknjižili kao kupci koji su isplatili stanove – to je već problem Zaštitnika građana. Ako već ne možemo da kontrolišemo sudove – rad Katastra, Registra možemo. Ovo je poziv svima njima da nam se obrate, pa da videmo šta ćemo i kako ćemo oceniti sve to i kako ćemo im na bilo koji način dati neku vrstu puta kojim treba da idu. Ne mogu da kažem pomoći, dok ne vidimo sve što se nalazi u dokumentima, ali sa dužnom pažnjom ćemo sve pogledati“, naglasio je Pašalić.

Zaštitnik građana je izneo podatak da je do 2016. godine 20.000 ljudi prevareno u nekim vidovima prometa nepokretnosti. Najučestalije su prevare kad su stanovi u izgradnji, ali bilo je i drugih, navodi. Nebrojeno je slučajeva bilo pred Zaštitnikom, a najveći problem je to što su se građani obraćali Zaštitniku građana tek kad su imali već sudske presude i kad zaista nije moglo da im se pomogne, dodaje. Zaštitnik građana kaže da su i u nekim tim slučajevima iskoristili svoj autoritet da odlože, ali ne i da spreče izvršenje.

„Građani moraju da znaju da sam kupoprodajni ugovor, da to što imaju plaćeni infostan, što plaćaju porez – nije dovoljno. Ono što im garantuje sigurnost, to je upis u Katastar“, naglasio je Pašalić.

Na pitanje kako onda dolazi do toga da prednost imaju oni koji su kupili stanove u izgradnji, koji nisu bili ni izgrađeni ni uknjiženi, u odnosu na one koji su ih uknjižili, zaštitnik građana navodi da on ne govori o prednosti, a da su tu odluku potvrdile sudske instance svih nivoa. Mi ne govorimo o pravu jačeg, postoji presuda, a postupak se vodi prema onom investitoru koji je te ljude prevario, rekao je Pašalić i dodao da se postavlja pitanje obeštećenja i jednih i drugih, a da je postupak – samo sudski.

Stanari koji su pred iseljenjem, kako navodi pašalić, mogu da se obrate tužbom prema investitoru. „Ako se obrate Zaštitniku, da vidimo na osnovu čega su oni uknjiženi kao vlasnici stanova“, zaključio je sagovornik N1.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare