Ministarka: Predloženi izborni zakoni unaprediće kvalitet izbornog procesa

Vesti 02. feb 202213:30 11 komentara

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Marija Obradović ocenila je da će predloženi izborni zakoni "unaprediti kvalitet predstojećih izbornih procesa" i istakla da rešenja sadržana u ovim zakonima “predstavlјaju proizvod širokog kruga konsultacija obavlјenih na više različitih nivoa”.

Obradović je, predstavljajući set izbornih zakona u Skupštini Srbije, rekla da je najznačajniji i ujedno najobimniji Predlog zakona o izboru narodnih poslanika, s obzirom na to da se ovim zakonom uređuju sva klјučna pitanja izbornog sistema u Srbiji, koja će se primenjivati i na izbor predsednika Republike i, kroz Zakon o lokalnim izborima, prenose na izbore za lokalne parlamente.

Ona je navela da se Predlogom zakona o izboru narodnih poslanika ne menjaju suštinski aspekti izbora za narodne poslanike i navela da se, pored ostalog, zadržava izborni cenzus od tri odsto.

Obradović je rekla da će za podnošenje izborne liste i dalјe biti potrebno 10.000 overenih izjava birača, ali će se uz izbornu listu dostavlјati znatno manje prateće dokumentacije za kandidate za poslanike.

Ona je istakla da je bitna novina u zakonu olakšano kandidovanje za političke stranke nacionalnih manjina i navela da se predloženim zakonskim rešenjem smanjuje broj potrebnih izjava birača za proglašenje manjinske izborne liste, sa deset na pet hilјada izjava.

Predloženim izbornim zakonima uvode se novine u pogledu organa nadležnih za sprovođenje izbora.

„Ono što je i ODIHR prepoznao u svojim izveštajima, u sprovođenju izbora na republičkom nivou nedostajao je međuorgan kao prirodna spona između RIK, kao centralnog izbornog organa, i preko 8.000 biračkih odbora u 161 jedinici lokalne samouprave, ubrojivši tu i gradske opštine grada Beograda”, rekla je Obradović.

Ona je navela da se sada predlaže formalno uvođenje međuorgana, odnosno davanje značajnih nadležnosti opštinskim i gradskim izbornim komisijama u sprovođenju izbora na republičkom nivou.

Stalni sastav Republičke izborne komisije i dalјe će imati predsednika i 16 članova i njihove zamenike, koji moraju da imaju visoko obrazovanje u oblasti pravnih nauka i koje će imenovati Narodna skupština, na predlog svih poslaničkih grupa, srazmerno njihovoj veličini.

Pravo na predlaganje člana ili zamenika člana RIK ubuduće će imati i poslanici koji su izabrani sa izborne liste koja nije osvojila broj mandata dovolјan da se obrazuje poslanička grupa, a nisu pristupili nijednoj poslaničkoj grupi.

Prema njenim rečima, ti poslanici, pa čak i narodni poslanik-pojedinac, ako ispunjava navedene uslove, moći će da učestvuju u predlaganju stalnog sastava RIK.

Ovo pravilo će se primenjivati i na lokalu, prilikom obrazovanja lokalnih izbornih komisija.

Obradović je istakla da je novina to što će poslaničke grupe biti u obavezi da prilikom odlučivanja koja lica će predložiti za imenovanje u RIK vode računa o zastuplјenosti polova.

Kada je u pitanju postupak kandidovanja, Obradović je rekla da će ubuduće rok za podnošenje izbornih lista “isticati 20 dana pre dana glasanja”.  “Druga novina sadržana u Predlogu zakona je pravilo da jedan birač može da svojim potpisom podrži više izbornih lista”, istakla je Obradović.

Ona je rekla da “posebnu novinu predstavlјa institut takozvane kontrole zapisnika po uzorku od strane opozicione izborne liste koja je osvojila najmanje dva odsto glasova prema preliminarnim rezultatima, koje RIK objavi u roku od 24 sata od završetka glasanja.  Ona je navela da je sistem zaštite prava dodatno unapređen produžavanjem rokova.  “Opšti rok za ulaganje prigovora se sa 24 produžava na 72 sata, a rok za žalbu Upravnom sudu sa 48 takođe na 72 sata”, rekla je Obradović.

Obrazlažući Predlog zakona o izboru predsednika Republike, ona je ukazala na predlog da se redosled kandidata na glasačkom listiću više ne utvrđuje žrebom, već prema redosledu proglašenja, što je princip koji važi na parlamentarnim i lokalnim izborima.

“Taj predlog je naišao na oštru kritiku pojedinih delova opozicije, koja insistira na tome da se institut žreba zadrži u predsedničkim izborima, što predstavlјa zahtev koji je za Vladu prihvatlјiv, tako da će Vlada verovatno prihvatiti i taj amandman poslanika Vladana Glišića”, rekla je Obradović.

Predlogom zakona o lokalnim izborima, kako je rekla Obradović, “uspostavlјa se raspon broja članova izborne komisije u zavisnosti od broja birača u jedinici lokalne samouprave”.

“Zakon predviđa četiri grupe jedinica lokalne samouprave – do 50.000, 100.000, 500.000 i preko 500. 000 birača i utvrđuje sastav izborne komisije na sedam, devet, 11 ili 13 članova i zamenika članova”, rekla je Obradović.

Ona je navela da se lokalni izbori mogu raspisati najranije 120, a najkasnije 45 dana pre isteka mandata skupštine kojoj ističe mandat. (kraj) vip/lč

Izmena koeficijenata za plate državnih službenika i nameštenika

Ministarka je predstavila i Predlog izmena Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, kojim se predviđa izmena koeficijenata za obračun i isplatu plata zaposlenih koji obavljaju prateće pomoćno–tehničke poslove u državnim organima.

„Na predloženi način doprinosi se ostvarivanju načela uspostavljenog opštim propisom o radu, koji podrazumeva ostvarivanje jednake zarade za isti rad ili rad iste vrednosti, s obzirom da se zarada slične vrednosti omogućava za obavljanje poslova nameštenika koji su iste ili slične složenosti kao poslovi koji obavljaju državni službenici u odgovarajućem zvanju“, rekla je Obradović pred poslanicima.

Povezano:

Objasnila je da se pravi razlika u odnosu na poslove nameštenika za koje se zahteva osnovna škola i niži nivo kvalifikacija, a čija isplaćena plata je bila izjednačena sa nameštenicima čiji poslovi zahtevaju srednje stručno obrazovanje.

„S obzirom da je osnovica za obračun plata zaposlenih nameštenika u organima državne uprave, rasla sporije od rasta minimalne zarade, osnovne plate nameštenika čija su radna mesta razvrstana od četvrte do šeste platne grupe ostale su ispod minimalne zarade. Ovim predlogom zakona, nakon sprovedenih opsežnih konsultacija sa socijalnim partnerima, prihvaćena je njihova inicijativa za uvećanje koeficijenta nameštenika, imajući u vidu prirodu namešteničkih poslova i njihov doprinos funkcionisanju organa, naročito u pravosudju“, rekla je Obradović.

Povećanje se, prema njenim rečima odnosi na daktilografe, dostavljače, kurire, zaposlene na prijemu i ekspediciji pošte i drugim poslovima koji značajno doprinose nesmetanom funkcionisanju sudova i tužilaštava.

Dodala je da će se koeficijent za radna mesta od treće do šeste platne grupe promeniti tako da se umesto koeficijenta 1,9 za zaposlene sa višom školom ili studijama prvog stepena, odredjuje koeficijent 1,96.

Umesto 1,5 za one sa srednjom školom određuje se koeficijent 1,71, za one sa osnovnom školom i dve godine srednje umesto 1,2 određuje se 1,38 i umesto koeficijenta 1,00 za radna mesta sa osnovnom školom odredjuje se koeficijent 1,20.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare