Milić o Jadru: Ako je profit glavni – zaštita životne sredine je u stotom planu

Vesti 30. avg 202118:37 > 18:49 6 komentara

Potpredsednik stranke Savez 90/Zeleni Srbije Nenad Milić kaže za N1 da su tražili od Vlade Srbije obustavu svih radova, eksploataciju, kupovinu zemljišta vezanih za iskopavanje litijuma i uticaja na životnu sredinu da bi se uradila procena ekološke opravdanosti projekta Rio Tinta koji želi kod Loznice do otvori rudnik jadarita.

„Bićemo u situaciji da će kada uradimo ekološku procenu, biti kasno. Ako studija pokaže da je projekat nepovoljan, biće kasno da se popravi uništeno“, kaže Milić u Danu uživo na TV N1.

Povezane vesti

Dodaje da je glavni problem životna sredina i da se ovde pominje da je Srbija neko specijalno nalazište rude jadarita, „a to nije istina“, navodeći da te rude ima i u Nemačkoj, i u Portugalu, gde je, kako kaže, zabranjeno njeno eksploatisanje.

„Drugi problem je i koliko će trajati potreba za litijumskim baterijama. Tehnologija jako brzo napreduje. Pitanje je da li će se za pet, deset godina pojaviti baterije na nekoj drugoj osnovi, koje će se brže puniti i duže trajati… Ako je profit glavni, onda je zaštita životne sredine ne u drugom, već u stotom planu, a šteta po zaštitu životne sredine je nepopravljiva“, ukazuje Milić.

„Pitanje koliko je to opasno za celu Srbiju i susedne zemlje“, dodaje on.

Na pitanje šta bi za njegov savez bilo prihvatljivo u zaštiti okoline, zbog čega bi rudnik jadarita ipak mogao da funkcioniše, on ističe da je „prihvatljivo ono što može da bude obnovljeno“.

„Ako ne postoji način da se od 100 km zemljišta ne napravi jalovina, ili da se ne unište vode, onda je projekat besmislen“, navodi on i pita zašto, ako je eksploatacija jadarita tako unosan posao, Srbija onda ne bi bila suvlasnik tog rudnika, a ne samo da uzima rudnu rentu.

Dodaje i da ne postoji institucija u Srbiji koja proverava podatke iz izveštaja kompanije Rio Tinto, „koliko su bušotine koje oni trenutno rade ekološki prihvatljive“.

„Ne“ referendumu

Na pitanje da li treba da bude referenduma o tom pitanju, on ističe da ne treba.

„Problem je sprovođenje referenduma. Ako možemo da zamislimo Srbiju u kojoj bi referendum bio fer, onda bi to još i moglo da bude, ali u ovakvoj situaciji, bojim se da će to biti kampanja vlasti. Ostaje pitanje i na kojoj teritoriji bi trebalo da bude taj referendum… On mora da bude na celoj teritoriji, jer je opasnost za celu zemlju, a ne samo za okolinu Loznice“, ukazuje Milić.

Dodaje da „ekologija, klimatske promene nisu lokalni već svetski problemi“.

„Imaćemo kao zemlja velikih problema sa Evropom, zbog konvencija koje smo potpisali, šta ako zagadimo Dunav“, pita Milić i dodaje da, koliko mu je poznato, za litijum ne postoje tehnologije koje mogu da kažu „to je apsolutno bezbedno za životnu sredinu da se na taj način eksploatiše“.

Upitan otkud potreba za ujedinjenjem sa zelenim strankama, on navodi da je „svest o važnosti ekoloških pitanja podignuta svuda u svetu, pa i kod nas“.

„Cilj nam je da okupimo što veći broj ekoloških pokreta, i da im damo onaj instrument bez kojeg oni ne mogu da ostvare svoje ciljeve, a to je politika. Bez učešća u političkom životu nije moguće donositi odluke na nacionalnom nivou i uticati na poboljšanje ekološke situacije u Srbiji“, ukazuje Milić.

Kompanija Rio Tinto je saopštila da je opredelila 2,4 milijarde američkih dolara za izgradnju rudnika i postrojenja za preradu litijum-borata za projekat Jadar u Loznici.

Planirano je da Jadar proizvodi litijum karbonat kvaliteta pogodnog za proizvodnju baterija, tražen mineral koji se koristi za proizvodnju baterija za električna vozila i skladištenje obnovljive energije, naveli su iz kompanije Rio Tinto.

Njihova procena je da će realizacija projekta Jadar pozicionirati kao najvećeg proizvođača litijuma u Evropi za najmanje 15 narednih godina. Osim toga, planirano je da Jadar proizvodi borate koji se koriste u razvoju opreme za obnovljive izvore energije kao što su solarni paneli i vetroturbine.

Projekat Jadar obuhvata podzemni rudnik sa pripadajućom infrastrukturom i opremom, uključujući električna vozila za vuču, kao i postrojenje za hemijsku preradu litijum karbonata kvaliteta pogodnog za proizvodnju baterija.

Projektu Jadar suprotstravlja se veliki broj meštana, aktivista i stručnjaka, koji su zabrinuti zbog izmeštanja stanovništva i mogućeg negativnog uticaja na životnu sredinu.

Kako kažu u kompaniji, sledeći koraci za projekat su dobijanje odobrenja za eksploataciono polje, kao i svih dozvola i odobrenja medju kojima je i Studija o proceni uticaja na životnu sredinu.

Odobrenje studije procena uticaja na životnu sredinu neophodno je za početak radova, a planirano je da izgradnja rudnika počne tokom 2022. godine.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare