Milenković: Lajčakova poseta pre svega važna za kosovsku stranu

Vesti 04. mar 202118:35 > 20:39 0 komentara

Dušan Milenković iz Centra za društveni dijalog smatra da poseta specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka "ništa specijalno nije promenila" i da je ona "pre svega važna za kosovsku stranu", jer je Lajčak morao da informiše budućeg lidera iz Prištine Aljbina Kurtija šta je do sada dogovoreno u dijalogu i kakvi su potencijalni sporazumi na stolu. "Zbog toga je on imao mnogo više sastanaka u Prištini, a mnogo kraće se zadržao u Beogradu". Ističe da se čini da Vašingtonski sporazum "počinje da se kruni", a da je najveći indikator toga najava da će Američka razvojna banka da povuče virtuelno otvorenu kancelariju u Beogradu, iako su to oni porekli.

„Nismo videli naznake toga, ali čini se da (Vašingtonski) dogovor počinje da se kruni. Najveći indikator toga je najava da će Američka razvojna banka da povuče virtuelno otvorenu kancelariju nakon potpisivanja dogovora. Mislim da je to bio najvažniji deo dogovora, ta neka vrsta ekonomske pomoći i Beogradu i Prištini. Džonu Jovanoviču je ovo bila poslednja radna nedelja na poziciji direktora te kancelarije za region i imamo glasine u Americi da će se povući, iako su to oni porekli, sa pričom da će ostati angažovani, ali nisu rekli da nastavljaju sa tim da će otvoriti kancelariju u Beogradu i Prištini, da se zaposli dosta ljudi i da se značajno povećaju investicije, itd“, kaže Milenković u Danu uživo na TV N1.

Povezane vesti

Na pitanje šta će se naći na dnevnom redu u narednoj rundi pregovora Srbije i Kosova, on navodi da su najavljena pitanja imovine i finansijskih potraživanja, što je tražila i srpska strana, ali ona, takođe, u svakoj rundi traži da se na stolu nađe i formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), „dok znamo da kosovska strana dosta izbegava tu temu s obzirom da ništa nije ispunjeno iz tog sporazuma“.

A da li će biti pritisaka na Prištinu po pitanju ZSO, Milenković ukazuje da taj pritisak postoji i sa strane SAD i EU, „ali pitanje je koliko je on delotvoran, tj, da li će ishoditi prihvatanjem Prištine da ispuni delove dogovora“.

„Ono što mi nije bilo pozitivno sa strane EU je to da je Lajčak nedavno rekao u jednom intrervjuu da će sve što ne bude dogovoreno sada biti predmet i sveobuhvatnog sporazuma, što znači da postoji jedna vrsta tolerancije za neispunjavanje onoga što je dogovoreno. Svi znamo da će u sveobuhvatnom sporuzaumu biti puno ustupaka i sa jedne i sa druge strane, što znači da ono što je dogovoreno do sada suštinski nije moglo da bude implementirano do sada, već da će biti implementirano samo zauzvrat za neke koncesije koje će dati obe strane u sveobuhvatnom sporazumu“, smatra on.

A na pitanje kakva će biti uloga nove američke administracije u pregovorima Beograda i Prištine, on kaže da „nova administracija SAD potpuno podržava EU da nastavi tamo gde je stala za vreme prethodne američke administracije. Sigurno će biti jača uloga EU, neće se Vašington mešati direktno u pregovore kao što je ranije radio“, ističe Milenković i dodaje da je i sam Lajčak rekao da je svoju posetu koordinirao sa visokim američkim diplomatom zaduženim za Balkan, Metjuom Palmerom. „On nije mogao da dođe jer Amerikanci imaju politiku da ne putuju u inostranstvo u vreme kovida“, ocenjuje Milenković i dodaje da će Vašington nastaviti da bude veoma angažovan po ovom pitanju.

A na pitanje kako tumači Lajčakovu izjavu da je dogovor između Srbije i Kosova moguć za nekoliko meseci ako se obe strane saglase, on misli da to uopšte nije realno, „ali podržavam optimizam koji Lajčak stalno unosi u ove pregovore“.

„Mislim da je dobro da unosi optimizam sa pozicije koju ima, iako i on zna da to nije realno da se desi“, smatra Milenković.

Da li je status kvo opcija?

A da li je status kvo po pitanju Kosova opcija, kako po istraživanju misli većina građana Srbije, on kaže da nije, „jer on u nekom trenu počinje da ide ka negativnom scenariju, mada ima potencijal da ide i ka pozitivnom“.

„Zanimljivost je da je i Kurti rekao da je za Kosovo dobro da se ništa ne lomi preko noći, tako da smo došli u situaciju da su srpska javnost i novi kosovski lider manje-više na istoj poziciji“, ocenjuje Milenković.

Na pitanje koje su crvene linije za Beograd, on odgovara da je to priznanje Kosova, što je i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao juče.

„Deluje da bi možda bili spremni na kompromis, koji ne bi uključivao formalno priznanje, ali bi možda uključio neku vrstu odobravanja da Kosovo postane članica UN“, navodi Milenković.

A na to koliko je razgraničenje opcija, on kaže da nije potpuno odbačeno, „ali smo mnogo dalje od tog rešenja nego pre godinu i po dana“, komentarišući Kurtijevu izjavu da razgraničenje nije u opticaju.

„On to komunicira stav kosovske javnosti, oni odbacuju i formiranje ZSO, jer je to jednako nepopularno u kosovskoj javnosti kao i razgraničenje“, poručuje Milenković.

A kako komentariše da bi konačno rešenje moglo da se svede na kompromis da obe strane nešto dobiju i nešto izgube, on kaže da mu to liči na „više od autonomije, manje od nezavisnosti – politika koja je doživela spektakularan neuspeh u prvoj deceniji 21. veka“.

„Nisam siguran da povratak takve politike može da donese rezultate, pogotovu ako imamo u vidu čvrst stav sa obe stane, ne znamo šta može da se desi, neki kažu da će Kurti, i pored svog tvrdog stava i baš zbog toga što ima veliki madnat od naroda moći da prihvati neke teške kompromise i da rizikuje jedan deo političke popularnosti“, smatra Milenković.

A da li će Vučić uoči predstojećih izbora, zakazanih za sledeću godinu, biti spreman da donosi neke važne odluke po pitanju Kosova, on misli da neće.

„Naravno da će za Kosovo pregovori sa Srbijom biti spoljnopolitički prioritet, to će biti pritisak, naravno da oni imaju mnogo problema. Nije ni Vučiću prioritet pregovori sa Kosovom, imamo pandemiju, nadolazeću ekonomsku krizu“, ukazuje Milenković.

S kim će Kurti u koaliciju?

„Saznali smo da Kurti ima trenutno 57 poslanika, treba mu još dva-tri poslanika, on je rekao da već ima većinu uz nekoliko poslanika manjina, i ako mu verujemo, on neće ulaziti u pregovore sa bilo kim iz starog režima, kako on naziva stare korumpirane stranke, ali će morati da pregovara o poziciji predsednika Kosova, koji se bira u skupštini, i koji ako se ne izabere, to će dovesti do novih izbora. On će morati da pravi kompromis i videćemo sa njim“, kaže Milenković.

Dodaje da je Kurtijev ključni partner na ovim izborima Vljosa Osmani osvojila 300.000 glasova, „njen je legitimitet da ona bude izabrana za predsednicu Kosova najveći“.

A da li će Kurti pružiti ruku Srpskoj listi, Milenković kaže da bi mogao, mada mu nisu potrebni, „naravno da moraju po Ustavu da budu deo vlade, ali što se tiče vlade, ići će bez njih, ali za izbor predsednika, bili bi mu potrebni“.

Na pitanje kako tumači Kurtijeve izjave o ujedinjenu sa Albanijom, on kaže da se „sve više čini da on želi da bude albanski, a ne kosovski političar.

„On je danas u kampanji za albanske izbore, on očigledno ima ambicije da preraste kosovskog političara i ne bih to uzimao kao prazne političke izjave… On promišljeno razmišlja o ujedinjenju Kosova i Albanije. Njegov iskorak ka albanskom nacionalnom telu na Balkanu je veoma jak“, smatra Milenković.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!