Manojlović: Stranka je bitnija od institucija, zato Stefanović ostaje ministar

Vesti 31. maj 202109:43 17 komentara

Predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i član Skupštine slobodne Srbije Savo Manojlović smatra da je ostavkom Nebojše Stefanovića na mesto predsednika beogradskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) "definitivno sprovedena čistka u stranci i pokazano ko je gazda" u njoj. "Stranka je bitnija od institucija države, moć je oko lidera stranke, i u tom smislu najbitnije je bilo saseći svu moć Stefanovića u stranci, a to što ostaje ministar odbrane to samo znači da on pripada jednoj vrsti botaničke bašte u vladi, gde vi menjate saksije, filodendrone, fikuse i ostale egzotične biljke", kaže Manojlović.

On u Novom danu na TV N1 kaže da u Srbiji „već duže vremena političke stranke imaju okupacijski karakter prema državi“.

Povezane vesti

„SNS je izbrisao sve druge stranke, imamo model jedne političke stranke koja potpuno okupira državu i ovo je pokazatelj da samo jedan čovek može da je kontroliše“, navodi Manojlović.

Na pitanje koliko su mesni odbori uticali na ostavku Stefanovića, on ističe da je njihov uticaj „jednak našem uticaju na atentat na Franca Ferdinanda u Sarajevu“.

„Odborima je rečeno šta će oni da misle i šta će da rade“, ističe Manojlović i dodaje da je to u skladu sa piramidalnom strukturom SNS.

Kaže i da mu se čini da pored sukoba moći unutar stranke, vlast pokušava da marginalizuje opoziciju i uvede nova lica.

„SNS je shvatila da treba nešto da promeni“, dodaje on.

Na pitanje ko osim Stefanovića još treba da bude zabrinut u SNS, on kaže „svi“.

„I bez obzira na osećaj moći koji imaju u toj piramidi, gde kao biciklisti gazite sve koji su ispod, svi povijaju leđa ka onome ko je na vrhu“, ocenjuje Manojlović.

Šta radi opozicija?

Manojlović, na pitanje šta radi opozicija dok se sve ovo dešava u vladajućoj partiji, podseća na predlog Skupštine slobodne Srbije o predizborima u opoziciji, koji je trebalo da okupi ljude, „jer ne smete da imate nijedan izgubljeni glas, pogotovu što vlast cepa biračko telo“.

Povezane vesti

Ukazuje i na još jedan koncept predizbora – predsednika stranke Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića, za koji kaže da se principijelno razlikuje od njihovog i da je izazvao dosta sukoba u opoziciji.

„Razlike su što je predizbori trebalo da se sprovedu u odnosu na celu opoziciju, a ne u odnosu na onu koja se zasniva na neke tri tačke koje opet cepaju biračko telo. Ako ubacujete temu Kosova, ili ne znam koje su još tačke, vi tako opet cepate biračko telo. Osnovna tema treba da bude vraćanje vladavine prava i demokratije“, ukazuje Manojlović.

Dodaje da je druga razlika to što je Zelenovićev predlog polazio od samih stranaka.

„Suština predizbora je bila da se uvuku apstinenti, da ukoliko bilo ko želi da učestvuje da može da se kandiduje sa prikupljenih 3000 potpisa. Treća stvar je da je Zelenovićev predlog sadržao neku vrstu neozbiljnog anketiranja, u smislu da ćemo videti ko je prvi, drugi ,treći, pa će se u odnosu na to izlaziti u jednoj, dve ili tri kolone“, kaže Manojlović.

Ističe da je pre predizbora potrebno napraviti preciznu vrstu političkog dogovora, „neku vrstu džentlmenskog sporazuma“.

„Trebalo bi izlaziti ili u jednoj koloni i u tom smislu bi trebalo napraviti predizbore, da se vidi ko je najbolji, a ako opozicione partije ne mogu da izađu u jednoj koloni, onda je potrebno da imaju sporazum da se neće međusobno napadati, i da će sigurno napraviti koaliciju protiv vlasti i onda je možda moguće unutar jedne od tih kolona praviti predizbore koji bi uvukli apstinente, jer oni nedostaju za promenu“, naglašava Manojlović.

Na pitanje sa kojim strankama je to moguće sprovesti, kad se Stranka slobode i pravde i Narodna stranka protive predizborima, on kaže da je Demokratska stranka rekla da razmišlja o tom konceptu, a za ostale je moguće da će promeniti mišljenje.

Dodaje da bi predizbore trebalo sprovesti na jesen ili u ranu zimu i da to nije prekasno, kao i da su predizbori najbolja predizborna kampanja za izbore koji bi trebalo da se odgiraju sledeće godine – vanredni parlamentarni, predsednički i beogradski.

„Građani razumeju da im je potreban veći stepen odlučivanja. Moć građanima vraćate tako što im govorite da je proces otvoren za njihovo odlučivanje. Problem poverenja nadoknađujete tako što ste rekli da nije potrebno da političari unapred obećavaju da će kada dođu na vlast da se ponašaju demokratski i da su tada spremni da se žrtvuju za vlast. Sada oni kažu spreman sam da se kandidujem, ali spreman sam i ako se pojavi neko bolji da se povučem i podržim ga“, smatra Manojlović i dodaje da misli da će predizbori moći da iznedre takvog čoveka.

Zašto vlast i lideri opozicije deluju nesmenjivo?

Na pitanje zašto vlast i lideri opozicije deluju nesmenjivo, on kaže da „sve stranke u Srbiji ili su apsolutne monarhije ili su feudalni sistemi“.

„Imate ili jednog čoveka koji je bog i batina u stranci, odlučuje o svemu, ili imate regionalno raspoređene šerife i moćnike, koji se glože između sebe ili sklapaju neku vrstu pakta i određuju sve“, navodi Manojlović.

Dodaje da neko kao građanin ima pravo da se kandiduje, ali to ne može da uradi bez političke stranke.

„Vi ako ne možete da uđete tamo (u stranku), osim ako ne poljubite papuču velikom veziru, vi ne možete da ostvarite pasivno biračko pravo i sve to vuče dalje – imamo selekciju podobnih a ne najboljih“, zaključuje Manojlović.

Komentarišući izmene zakona o parničnom postupku, kaže da „ako se po jutru dan poznaje, bolje bi bilo da se prvi mačići u vodu bace, da ovaj nacrt ne stigne u Skupštinu“.

Ističe da je ovaj nacrt neustavan, jer suzbija pravo na pristup sudu, jer prema njemu „da biste stigli na sud treba da platite“.

A što se tiče najavljenih promena Ustava, kaže da treba napraviti drastičan diskontinutet sa dosadašnjom zavisnošću pravosuđa od političke grane vlasti.

„Srbija će se u jednom momentu morati naći pred izborom: Da li će pravosuđe postati zaista kuća pravde ili faktički javna kuća gde se pravda podvodi onome ko plati više i ko je moćniji“, navodi Manojlović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare