Lideri Zapadnog Balkana: Želimo da radimo zajedno i pomažemo se u energetici

Vesti 17. nov 202213:37 5 komentara

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, posle skupa "Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu" u organizaciji ambasada Norveške u Beogradu i Sarajevu, da je sa zemljama Zapadnog Balkana donet zaključak da se ide na formiranje regionalnog tržišta i da se zemlje međusobno pomažu po pitanju enegetike.

„Jedni drugima možemo mnogo da pomognemo i zajednički obezbedimo budućnost“, rekao je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbija u Beogradu, na kojoj su se obratili i specijalan izaslanik premijera Norveške Andreas Eriksen, premijeri Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore, Edi Rama, Dimitar Kovačevski i Dritan Abazović, kao i predsedavajući Veća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Povezane vesti

Eriksen je poručio da je potrebno obezbediti sigurnije izvore energije u ovo vreme neizvesnosti i da se mora delovati odmah.

„Napori koji su učinjeni doprineće da okruženje bude otpornije, i više prijateljski nastrojeno prema investitorima“, istakao je Eriksen i dodao da je potrebno ojačati prekograničnu saradnju kako bi sistemi bili jači.

Albanski premijer Edi Rama kazao je da „moramo da regionalizujemo naša tržišta, a kada je reč o energetici moramo da idemo i izvan naših granica“.

„Mi smo i dalje mala tržišta i ono što nam je potrebno, ako se nečim bavimo samo na izolovan način, to može da bude mnogo skuplje. Ako nastupamo sa regionalnog stanovišta možemo da imamo lakši pristup finansijama i jače veze sa privatnim sektorom“, smatra on.

Tegeltija je ukazao da je BiH decentralizovana zemlja, što je jako „vidljivo u oblasti energetike, zahvaljujući proizvodnji u javnim preduzećima proizvede se više električne energije nego što je potrebno za potrošnju u BiH“.

Dodaje da su ta postrojenja davno izgrađena i traže mnogo ulaganja i modernizacije.

Navodi i da BiH proizvodi oko 60 odsto struje iz termoelektrana, „a znamo kakvi su stavovi EU o termoelektranama i kako se zalaže za obnovljivu energiju i zelenu tranziciju“.

Ističe i da „postojeće proizvodne kapacitete u BiH treba modernizovati, povećati, ali ih treba zadržati u državnom vlasništvu jer ćemo samo tako biti sigurni da ćemo imati dovoljno energije“.

„Sledi proces tranzicije, za to je potrebno i vreme i novac, i šaljem poziv investitorima da je tržište BiH za izgradnju novih kapaciteta obnovljive energije“, poručio je Tegeltija.

Premijer Crne Gore Dritan Abazović je istakao da „tema nije mogla bolje da bude pogođena, jer ne samo da su države Zapadnog Balkana, nego je i cela Evropa pogođena energetskom krizom“.

„Zemlje Zapadnog Balkana su posebno otvorene za iskustva Norveške kada je reč o izgradnji kapaciteta za obnovljivu energiju“, naveo je Abazović.

Dodao je da u Crnoj Gori postoji „disbalans između proleća i zime kada proizvodimo struju i letnjih meseci kada je uvozimo“.

„To je za nas potpuno neprihvatljiv koncept, jer većina crnogorskih gradova ima više od 250 sunčanih dana… naša ambicija je da imamo veliku aktivniju izgradnju solarnih, vetro elektrana i da za početak radimo skladište tečnog gasa u Baru, koje će moći da se poveže sa gasnom elektranom“, rekao je Abazović.

Istakao je da „mi želimo da radimo zajedno“.

„Moramo više da obratimo pažnju kako zajednički da nastupamo i prema trećim tržištima i kako da zajedničke projekte implementirtano na ovom tržištu“, naveo je Abazović i dodao da je opšte očekivanje – „da umanjimo energetsku zavisnost i da budemo mnogo više zeleni proizvođači“.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski poručio je da je ovo važna konferencija za čitav region i „prilika da iskoristimo mogućnosti zelene energije u zemljama Zapadnog Balkana, ali i prilika da razvijemo region kao mesto stvaranja te zelene energije“.

„U poslednje dve godine smo u regionu videli stvaranje regiona saradnje i dobrih susedskih odnosa. Saradnja je jedini način da se prevaziđe kriza i stvori stabilniji energetski ambijent“, zaključio je Kovačevski.

Dodao je da je cilj da region Zapadnog Balkana bude centar energetskih potencijala.

„Teška zima je pred nama i prilično sam siguran da ćemo uz solidarnost i saradnju uspeti da prevaziđemo sve izazove“, poručio je.

Naveo je da postoje i „združeni napori sa Vučićem da se iskoristi višak prirodnog gasa u vlasništvu Srbije, imajući u vidu da u Severnoj Makedoniji imamo gasnu centralu, možemo to iskoristiti kako bi struja bila proizvedena i deljena između Srbije i Severne Makedonije“.

„Tako će industrija imati pristup jeftinijoj struji, a Srbija će imati mogućnost da koristi struju, naročito u Pčinjskom okrugu na jugu“, poručio je premijer Severne Makedonije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare