Lekari pitaju Vučića zašto u Srbiji još nema vakcina protiv omikron sojeva

Vesti 17. okt 202220:20 42 komentara
Profimedia/AFP/Robert ATANASOVSKI, Tanjug/sporcic

Bivalentne vakcine protiv koronavirusa, dizajnirane prema sojevima omikron BA.4 i BA.5, daju se u većini evropskih država, a u regionu u Sloveniji i Hrvatskoj, dok ih u Srbiji niko od nadležnih čak i ne pominje. Iako se svi ponašaju kao da korona više ne postoji i da za vakcine niko nije zainteresovan, postoji jedan broj odgovornih građana koji nestrpljivo čekaju nove vakcine. Zato postavljamo pitanje svim relevantnim institucijama u Srbiji, a pre svega predsedniku Aleksandru Vučiću koji ipak o svemu odlučuje, zašto u Srbiji još nema bivalentnih vakcina protiv dominantnih omikron sojeva, ističe prim. dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti.

Sagovornica portala N1 napominje da je posebno važna činjenica to što na severnoj hemisferi počinje hladniji deo godine, pa se ljudi vraćaju u zatvorene prostore, što predstavlja, dodaje, znatno veću opasnost od širenja virusa.

Povezane vesti:

„Već dugo u Srbiji interesovanje za koronavirus postoji samo kod onih koji imaju lični problem, a to su bolest ili smrt od kovida-19 u porodici ili među prijateljima. Brojevi obolelih i preminulih i u svetu i u Srbiji upozoravaju da borba sa koronom nije završena i da je veoma važno da predstojeću kasnu jesen i zimu dočekamo što spremniji i sa što manje obolelih i preminulih osoba. Nažalost, u našim kovid bolnicama uglavnom umiru stariji pacijenti koji imaju mnogo hroničnih bolest i koji nisu primili četvrtu dozu“, upozorava dr Plavšić.

Ističe da su vodeće farmaceutske kompanije čim se pojavio veoma zarazan omikron soj virusa krenule sa ispitivanjem i proizvodnjom inovativnih vakcina, koje bi bile efikasnije prema visoko mutagenom omikron soju koji je u velikoj meri zaobilazi i prirodno stečeni i vakcinalni imunitet.

N1

„Kao najbrže i najefikasnije u tome pokazale su se kompanije Fajzer-Bajontek i Moderna koje su proizvele nove, bivalentne vakcine. Te vakcine u sebi sadrže originalni vuhanski soj koronavirusa, kao i sve dosadašnje, ali i omikron sojeve, i to najpre BA.1, a ubrzo zatim proizvedene su i vakcine usmerene na sada dominantne sojeve BA.4 i BA.5. Bivalentne vakcine odobrile su Američka agencija za hranu i lekove (FDA) i Evropska agencija za lekove (EMA)“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su nove vakcine odobrene isključivo kao buster-pojačivači.

Bivalentna vakcina kompanije Moderna kao buster je odobrena za osobe starije od 18 godina, a vakcina kompanije Fajzer-Bajontek za osobe starije od 12 godina.

Kome su najpotrebnije bivalentne vakcine

Evropska agencija za lekove (EMA) i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u zajedničkom saopštenju izdale su preporuke o prioritetima za vakcinaciju novim bivalentnim vakcinama.

To su prvenstveno osobe starije od 60 godina i oni sa povećanim rizikom od ozbiljnog oblika kovid-19, zatim trudnice, zdravstveni radnici i osobe koje rade u bolnicama i zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposleni u domovima za stare. Razmak između prethodnih vakcina i aplikacije bivalentnih je različito određen od države do države i kreće se u rasponu od dva do šest meseci. Neželjeni efekti su slični onima koji su bili prijavljivani nakon primanja monovalentnih vakcina i traju dan ili dva, a postvakcinalni imunitet počinje da se razvija dve nedelje nakon prijema vakcine.

„Vakcine sa modifikacijom prema BA.4 i BA.5 omikron soju počele su da se primenjuju u mnogim evropskim zemljama krajem septembra. Obe vakcine su razvijene da zaštite građane od teških oblika bolesti, hosptalizacije i smrtnih ishoda izazvanih zaražavanjem omikron varijantama virusa SARS-CoV-2, koji izazivaju nešto manje opasne kliničku sliku, ali su znatno zaraznije od prethodnih sojeva“ podvlači dr Plavšić, dodajući da zbog neizvesnosti da li će se i kada u Srbiji pojaviti nove vakcine, pojedini građani odlučuju da se vakcinišu u Hrvatskoj.

Pitanje da li će i kada bivaletne vakcine protiv koronavirusa biti dostupne i u Srbiji postavili smo nadležnima u Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) i Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, ali institucije koje bi trebalo da brinu o zdravlju građana nisu odgovorile na upite portala N1.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare