Krstić: EU poslala poruku da i dalje želi zapadni Balkan u svom sastavu

Vesti 14. dec 202119:37 > 20:30 3 komentara
N1

Docent na Fakultetu političkih nauka dr Milan Krstić je, komentarišući današnje otvaranje klastera četiri u pristupnim pregovorima Srbije sa Evropskom unijom, ocenio da je to poruka od EU da i dalje želi zapadni Balkan u svom sastavu.

„Imajući u vidu da je Evropska unija u prethodnom periodu (neotvaranje novih poglavlja, neotpočinjanje pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom) poslala poruku da je iz nekog razloga zapadni Balkan problematičan za članstvo u EU, ovo je sada slanja jedne druge poruke koje se odnosi na čitav region“, smatra Krstić.

Povezane vesti

Dodaje da „slični signali“ dolaze i od drugih evropskih predstavnika, kao što je Ursula fon der Lajen.

Krstić ocenjuje da će sada, kada su otvoreni klasteri, biti veći pritisak „sa evrospke strane na našu Vladu u ovim domenima“ (zelena agenda i održiva povezanost).

„To što je otvoren ovaj klaster, ne znači da su problemi, koji su se dogodili danas, i koje smo imali priliku da vidimo, da su oni nestali. Dakle, ništa od toga ne znači da Evropska unija negira, naprotiv, samo znači da se sada započinje sa pregovorima o rokovima . Jer tu se ne pregovara o suštini. Suština je da će evropski standardi morati da se ispune, ukoliko želimo da postanemo članica EU, ali pregovaramo o rokovima kada ćemo to ispuniti“, rekao je Krstić.

Dodaje da bi naša država nepredovala, biće neophodno da se neke stvari sprovedu u delo. Ocenjuje da je ukupan broj godina, shodno broju godina koliko pregovaramo sa EU, dosta loš rezultat.

Navodi primer Hrvatske, koja je imala uspešnije pregovore, i koja je još 2013. godine postala člana Evropske unije.

Krstić napominje da „to što je otvoren ovaj klaster, ne znači da se zaboravilo na probleme u vladavini prava“.

„Uprkos komplimentima koje je komesar (Oliver Varhelji) danas izrekao, podsetio bih na godišnji Izveštaj o napretku koji se odnosio na Srbiju, u kome se pominje da postoje problemi mu procesuiranju korupcije na visokom nivou, da je sve manje procesa u tom domenu, u procesuiranju organizovanog kriminala, i u ponašanju nosilaca najviših funkcija vlasti prema novina.

Smatra da Evropska unija „nije dovoljno obraćala pažnju na demogratske deficite koji su bili prisutni u prethodnih pet, šest godina“, odnosno da postoji „opadanje kvaliteta demokratije“.

„Na to ukazuju i analitičari, od nezavisnih, tipa Fridom Haus, preko domaćih koji su često nipodaštavani, a daju često bolje analize nego spoljni akteri“, ocenio je Krstić.

Na pitanje da li ova vlast ima kapacitet da suštinski promeni ovo stanje demokratije, odgovara: „Meni iskreno ne deluje da ima takav kapacitet. I mislim da činjenica da nema nekog velikog napretka u poslednjem periodu u odnosu na ono što je bilo pre, od 2012. do 2014. godine, mi govori da ne možemo mnogo da se nadamo“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare