Kosovo i Srbija: Narativi bez veze sa stanjem na terenu, ali povećavaju tenzije

Vesti 21. sep 202219:14 14 komentara

Kosovski premijer Aljbin Kurti u intervjuu CNN-ovoj Kristijani Amanpur optužio je Srbiju da je produžena ruka Kremlja. Iz Kancelarije za Kosovo stiže odgovor - da Kurti nije spreman za kompromis, već da rat u Ukrajini koristi da bi sakrio svoje podle namere. Sukob narativa koji postoji između Beograda i Prištine teško može dovesti do napretka u dijalogu, ocenjuju analitičari.

Pročitajte još:

Američka novinarka je intervju počela konstatacijom da između Kosova i Kijeva ima 1000 milja ali da se čini da bi se naknadni efekti rata mogli preliti i na region Zapadnog Balkana, upitavši zatim kosovskog premijera da li oseća to.

„Moguće je jer na Zapadnom Balkanu imamo klijentski režim Kremlja u Beogradu“, rekao je Kurti.

A zatim je nastavio da nabraja da Srbija ima 28 vojnih i 20 baza žandarmerije. U intervjuu između ostalog kaže da su Kosovske bezbednosne snage učestvovale u vojnim vežbama sa snagama NATO-a i da se raduje ponovnom učešću kako bi, kako kaže, „pokazali usklađenost sa demokratskim zapadom“.

„Ali takođe da Beograd i Kremlj dvaput razmisle ako hoće nešto da nam urade. Dozvolio sam premijerki Srbije Brnabić da poseti sever Kosova i nadam se da će tokom ovih poseta videti da je Kosovo normalna zemlja i da je Kosovo demokratskije od Srbije. I zapravo je mnogo nezavisnije od Srbije jer Srbija zavisi od Rusije“, dodao je Kurti.

To što Aljbin Kurti „ne može da isključi sukobe u regionu“, govori o njegovoj nameri da izazivanjem tenzija i kriza na Kosovu zapali prostor Zapadnog Balkana, odgovara saopštenjem direktor Kancelarije za Kosovo i dodaje da Kurti prebrojavanjem srpskih baza obmanjuje javnost kako bi opravdao svoje militantne postupke.

„Kurtiju su u glavi samo sukobi, a nikako dijalog, kompromis, normalizacija odnosa koje ne pominje ni u jednom svom javnom istupu. Umesto da formira ZSO, Kurti gradi ilegalne baze na severu pokrajine koje diže na zemlji otetoj od Srba i to pred očima međunarodne zajednice. Neka se niko ne zavarava da je namera Prištine u tim jednostranim potezima plemenita i humanitarna, prava namera je zapravo pokušaj Kurtija da zatvori Srbe na severu pokrajine u obruč, što mu neće poći za rukom“, navodi se u saopštenju.

Paradoks je da prisustvujemo prividnom dijalogu Beograda i Prištine a istovremeno i nečemu što se zove sukob narativa, kaže Stefan Vladisavljev iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

Podseća da iz Prištine od početka rata u Ukrajini stižu postupci i izjave kojima se govori o prelivanju sukoba.

„Već se i direktno Srbija okrivljuje da predstavlja jedan proksi ruskog uticaja i da je Srbija država koja, sa jedne strane, pokušava da ostane neutralna, sa druge strane država koja je, prema Aljbinu Kurtiju ruski pijun na Zapadnom Balkanu“, kaže Vladisavljev.

Kurtijeve izjave, kaže, ne ostaju bez odgovora od strane pojedinaca ili medija u Beogradu. Ističe da je za sada samo reč o narativima koji nemaju jasno utemeljenje u dešavanjima na samom tlu.

„Ali samo kreiranje ovakvih narativa definitivno ne doprinosi daljoj normalizaciji odnosa i daljem pospešivanju dijaloga već doprinosi porastu tenzija i definistivno kreira kontekst u kome je teško zamisliti da se bilo kakav konstruktivni dijalog vodi između Beograda i Prištine u budućnosti“, rekao je Vladisavljev.

Jedna od spornih tačaka u dijalogu trenutno je pitanje tablica. Rokovi za nalaženje rešenja prihvatljivog za obe strane ističu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare