Kako se gradi u Beogradu i kakve su posledice toga

Vesti 26. dec 202112:10 > 14:07 4 komentara
Iva Čukić, Marko Aksentijević
N1

Iva Čukić i Marko Aksentijević iz organizacije Ministarstvo prostora govorili su u Novom danu o gradnji u Beogradu. Čukić kaže da je "Beograd izbacio 140 planova, bez da ima generalni urbanistički plan usvojen". Aksentijević ističe da se uglavnom grade stambeni kvadrati.

Na pitanje kakva je godina na izmaku kada se govori o gradnji, Čukić kaže „dosta dinamična“.

„Beograd je izbacio 140 planova, bez da ima generalni urbanistički plan usvojen, koji je morao da se desi ove godine, odluka o tom planu je bila doneta sredinom 2019. Imamo plan generalne regulacije, što je isto sveobuhvatan plan, na uvidu između novogodišnjih i božićnih praznika, stavlja se na uvid onda kada ljudi nemaju vremena da se time bave“, kaže ona.

Povezane vesti

Sve što je usvojeno, objašnjava, ići će dalje u izgradnju.

„Ovoliko planova je zaista mnogo, pogotovo za period epidemije. Prošle godine, kada su bile mnogo strože epidemiološke mere, bilo je negde oko stotinak planova, tada je usvojen i plan za Makiš, prezentovan i plan za Košutnjak, svi veći planovi onda kada javnost nije mogla u poptunosti da učestvuje u svim tim postupcima“, kaže Čukić.

Aksentijević ističe da se uglavnom grade stambeni kvadrati.

„Srbija je specifična po tome što u situaciji kada su niske kamatne stope u bankama, posotji potreba da se kapital plasira negde, u zemlji koja nema neku preteranu stambenu strategiju se grade kvadrati, većinom gradimo prazne stanove. Imamo taj problem sa tom situacijom u kojoj je Srbija, sa najnepriuštivijim stambenim situacijama za svoje stanovnike“, kaže on.

Čukić kaže da „nemamo dugoročan plan gde želimo da budemo za 20 godina“.

„Ako nemate krovne dokumente, a proizvedete mnogo malih dokumenata, postoji mogućnost da dođe do prostornog konflikta“, kaže ona.

Govoreći o planu za Makiš, kaže da je problematično to što se gradi na vodoizvorištu pijaće vode za Beograd.

„To je ključna stvar na koju su upozoravali ljudi koji se time bave“, kaže ona.

Aksentijević kaže da je „Beograd na vodi po originalnim granicama projekta predvideo nekih 100 hektara najvrednijeg gradskog zemljišta u samom centru“.

„Međutim, širenje je krenulo, a zemljište se raščišćava i između Gazele i Sajma. Postoje indicije i najave da će i Sajam da se pomera“, kaže on.

Čukić kaže da je „Vračar lepa ilustracija toga u kom pravcu ide Beograd“.

„Ako je tamo uopšte ostalo zelenila. Parkinga nema, saobraćajni kolaps je konstantan, bilo kakva osunčanost, proventrenost naselja je takođe upitna. Nezadovoljstvo onih koji žive na toj opštini je legitimna stvar“, kaže ona.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare