Kako jedan simbol Beograda propada: Kula Geneks – od enciklopedije do rugla

Vesti 02. maj 202219:53 > 20:04 49 komentara

Simbol Beograda - Geneks kula, ponovo će biti ponuđena na prodaju 23. maja. Po početnoj ceni od 17 miliona evra prodaje se poslovni deo objekta koji se godinama ne koristi i koji je prilično ruiniran. Stanari kažu da je renoviranje neophodno i stambenom delu zgrade, jer Grad Beograd godinama nije uložio ni dinar u održavanje - iako je zgrada pod zaštitom.

Oblakoder od 35 spratova spolja godinama izgleda oronulo. U boljem stanju nije ni unutrašnjost poslovnog dela zgrade koji čeka na prodaju.

„Treba biti mnogo talentovan da uništite ovu zgradu, mi smo očigledno imali taj talenat“, kaže Milić Đoković, procenitelj nekretnina.

Povezano:

Osim poslovnog, na vrhu Geneks kule je i restoran koji nije u lošem stanju i sa kog se pruža prelep pogled na Beograd. Iako se nikada nije zavrteo, što je bio prvobitni plan – prazni stolovi, stolice i zapušteni šank goste čekaju još od ’99 – kada je na vrata stavljen katanac. Bioskopska, pozorišna i kongresna sala gotovo je zapuštena. Prvih devet spratova i dalje se koristi kao poslovni prostor, dok se u ostalim kancelarijama nahvatala prašina i paučina. U pojedinim prostorijama su i kofe, jer plafon prokišnjava.

„Dobra vest je da će to nešto da se sredi, pošto izgleda prilično zapušteno, a kao simbol grada, mislim da to ne zaslužuje, jer mnoge stvari po gradu su se renovirale, izgleda sve nešto bolje, a ovo je nešto ostavljeno da propada“, navodi Bojan Ristić, stanovnik Geneks kule.

Propada od kad je propao „Geneks eksport“, koji je nekada važio za moćnu kompaniju, sa godišnjom zaradom i do šest milijardi dolara.

Zapadna kapija Beograda građena je 10 godina i objekat je u potpunosti završen 1980. U to vreme, to je bila najviša i prva pametna zgrada na Balkanu – što znači da je imala kompjuterski centar odakle je kontrolisano grejanje, hlađenje, elektronika i liftovi.

Stambeni deo zgrade prema tvrdnjama stanara je u dobrom stanju. Ulazi i liftovi se održavaju zahvaljujući reklamama. Najveći problem im predstavlja ruinirani plato, za čije uređenje nemaju podršku grada.

„Sad se radi izolacija, to sve radimo od našeg novca, zato što voda sa ovog platoa, koji je neodržavan i ovako urnisa,n prodire dole, i potkopava temelje same zgrade, a druga stvar – Grad bi trebalo da se brine, ako su već pri oglasili ove dve zgrade kulturnim spomenikom… Niko ništa ni dinara, niti bilo šta, niti bilo kakve pomoći u bilo kom smislu“, navodi Goran Miljuš, stanovnik Geneks kule.

N1
N1
N1
N1
N1

„Pošto je ovo celina, naravno da treba da se rešava kao celina, nikako da se odvaja, jer bi bilo groteskno kako bi izgledalo – renoviran kako nerenoviran deo, zgrada je u brutalizmu građena, i takva će verovatno ostati još“, dodaje Bojan Ristić, stanovnik Geneks kule.

Bakić: Deo identiteta Beograda propada, dok ga ne prodaju budzašto

Arhitekta Dragoljub Bakić kaže da simbole koje grad Beograd ima, ne treba prodavati, već da predstavnici gradske vlasti moraju da rade ažurnije na njihovom očuvanju.

„Te „zapadne kule“ koje je projektovao arhitekta Mihajlo Mitrović, one su u mnogim enciklopedijama. One su, iako napravljene pre skoro 45 godina, sto puta modernije od zgrada koje se prave na Beogradu na vodi. E sad, mi vodimo računa o tome i ulažemo grdna sredstva u te zgradurine u Beogradu na vodi, a ovamo nam propadaju ovakvi objekti koji su deo identiteta Beograda… A ne da bude ruglo – dotle ruglo, dok će da ga prodaju budzašto“, kaže Bakić.

Geneks kula je do sada bila prodavana nekoliko puta. Kupca je tražila i 2016. godine, kada je bila procenjena na 15 miliona evra.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare