Jovanović o omikronu: Vakcinisani će biti zaštićeni od teških formi bolesti

Vesti 02. dec 202110:37 > 10:39 17 komentara
N1

Virusološkinja i članica Kriznog štaba Tanja Jovanović kaže za N1 da je na poslednjoj sednici Kriznog štaba odlučeno da početak zimskog školskog raspusta ostane 31. decembra jer je broj oboljevanja i inficiranih u padu, "tako da imamo nešto malo mirniju situaciju nego u prethodnom periodu, i u tom smislu ne očekujemo da će vrlo brzo doći do povećanja broja zaražavanja u narednom periodu". Ističući da se u Srbiji još nije pojavio omikron soj koronavirusa, navodi da će zbog očekivanog dolaska naših građana iz inostranstva zbog Nove godine i Božića, kontrole na graničnim prelazima i aerodromima biti pooštrene i da je uspostavljena procedura za putnike koji dolaze iz rizičnih zemalja. Kaže i da, bez obzira, što će vakcine biti verovatno manje efikasne kod omikron soja, smatra da "sve vakcine i vakcinalni imunitet koji smo stekli sigurno neće dozvoliti da se razviju teški oblici bolesti i potreba za hospitalizacijom".

„Svaki talas ima neki svoj normalni tok, dugo smo bili na jednom prilično visokom platou, i sada je došlo do pada broja inficiranih osoba. Pred nama su veliki izazovi – počinju slave, očekujemo Božić i Novu godinu, očekujemo da dođe veliki broj ljudi iz inostranstva“, navodi Jovanović u Novom danu na TV N1 i dodaje da je predlog da raspust počne 31. decembra bio više iz predostrožnosti zbog svega navedenog, „a ne što to diktira trenutna epidemijska situacija“.

Povezane vesti

Dodaje da ulazimo u zimski period kada se očekuju i druge respiratorne infekcije, kao i da je prosvetnim radnicima nagovešteno da zbog eventualnog pogoršanja epidemijske situacije može da dođe do nekih promena kada se radi o raspustu.

Navodeći da je u Srbiji u cirkulaciji u skoro sto posto slučajeva delta varijanta virusa, odnosno nije otkriven ni delta plus ni novi omikron soj, ukazuje da će on možda doći i kod nas, jer virusi ne poznaju granice, te je stoga utanačena procedura koju moraju da prođu putnici koji dolaze iz rizičnih zemalja.

S obzirom da nemamo direktne letove sa sedam afričkih zemalja za koje će najpre važiti nove mere (Južna Afrika, Malavi, Mozambik, Bocvana, Lesoto, Namibija i Zimbabve), navodi da se ne očekuje veliki broj putnika iz njih.

„S druge strane, razmišljamo o evropskim zemljama gde je otkriven omikron soj. Kontrole će biti strože nego što su bile, a u međuvremenu ćemo dobiti i značajnije informacije o novoj varijanti virusa“, ističe ona.

Na pitanje da li je na jučerašnjoj sednici Kriznog štaba razmatrano produženje važenja kovid propusnica, ona kaže da nije, „ostalo je kako je bilo“, odnosno da one važe od 20 časova.

„Problem je kontrolisati zloupotrebe kovid propusnica, napravljen je novi softverski program koji će omogućiti bolju kontrolu, pa kada to prođe, ako epidemijska situacija bude zahtevala, verovatno će biti uvedene, pa ako treba i 24 sata“, poručuje ona.

Kada se radi o novom soju koronavirusa – omikronu, ona podseća da smo u jednoj sedmici dobili dve protivrečne informacije – da se virus u Japanu „samouništio“ i da se pojavio novi soj.

Ona navodi da virusi stalno mutiraju, menja im se infektivnost, tj. način prenošenja, „a za omikron to još nije pokazano, ali na osnovu broja zaraženih u Južnoj Africi očekuje se da će se brže prenositi“.

Kada se radi o kliničkoj slici, dosadašnje informacije nagoveštavaju da neće biti teža, ali Jovanović ukazuje da je Svetska zdravstvena organizacija ostavila dve nedelje da dođe do preciznijih informacija o novom soju.

„Ono što je najbitnije je da li će se menjati terapijski protokoli zbog mutacije virusa i da li će vakcine biti podjednako efikasne. U omikronu je došlo do promene strukture virusa, ali vakcine i vakcinalni imunitet sigurno neće dozvoliti da se razviju teški oblici bolesti i potreba za hospitalizacijom“ kaže ona, ističući da se radi o bilo kojoj vakcini.

Navodi da je ona u timu koji je na 10.000 ispitanika radio istraživanje o efikasnosti Sinofarm vakcine, koje je pokazalo da „iako imunitet posle druge doze posle šest meseci pada, posle buster doze dolazi do značajnog povećanja neutrališućih antitela“.

„Tako da očekujem da će vakcinisani biti zaštićeni od teških formi bolesti“, navodi ona i kaže da omikron ima istu mutaciju kao i beta varijanta koronavirusa, koja se početkom godine takođe pojavila u Južnoj Africi, a to je „mutacija koja dozvoljava virusu da pobegne delimično od imunskog odgovora“.

„I tada je kontrolisana efikasnost svih postojećih vakcina i pokazano je da iako dolazi do smanjene efikasnosti, količina antitela od vakcina je dovoljna da nas zaštiti od teških formi bolesti“, podseća ona.

Što se tiče najave proizvođača vakcina da će im biti potrebno 100 dana da prilagode cepiva novom soju, ona smatra da se radi o jako savremenoj tehnologiji, „krajnje je jednostavna proizvodnja i zamena gena za najpovršniju strukturu virusa, tako da mislim da je potrebno i manje od 100 dana da dobiju novu varijantu vakcine“.

Na pitanje da li se omikron, kao što neki kažu, pojavio jer vakcine nisu pravedno raspoređene, ona ukazuje na veliki jaz između siromašnih i bogatih zemalja.

„Neke zemlje nisu imali na raspolaganju dovoljan broj vakcina, ali i oni koji imaju dovoljno vakcina nemaju dovoljan obuhvat vakcinacije za kolektivni imunitet. Ja sam od početka ukazivala da je neophodna masovna vakcinacija i što pre da se postigne kolektivni imunitet i na taj način smanji cirkulisanje virusa u prirodi“, ističe ona.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare