Jovanović: Kriterijumi zagađenja ne mogu se menjati zimi

Vesti 28. dec 202011:37 > 22:39

Milenko Jovanović, bivši načelnik Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i dobio je otkaz posle 17 godina rada u Agenciji, kaže da je način na koji su promenjeni kriterijumi za merenje zagađenja bio netransparentan i bez konsultacija sa stručnim kadrom u toj instituciji. Dodaje i da se kriterijumi mogu menjati, ali ne u sred zimske sezone, "kada se, kako je poznato, uglavnom dešavaju sva prekoračenja".

Ističe da „ne vredi pričati o smešnom obrazloženju i disciplinskom postupku“, posle kojeg je dobio otkaz, ali da „sve činjenice govore da ako to što se usprotivio stalnoj promeni kriterijuma za merenje kvaliteta vazduha nije bio jedini razlog, a ono je bio najbitniji“.

Povezane vesti

#related-news_1

„Krajem oktobra sasvim slučajno sam sa svojim kolegama primetio da se građani javljaju zbog promene tih kriterijuma kojima se na satnom nivou predstavlja nivo polutata. Nisu to samo PM čestice. Ovde se konkretno radilo o pomeranju granice za PM 2,5 što je direktor uradio na svoju ruku. On ima pravo da donosi odluke, ali je neobično i nestručno bez konsultacije sa stručnjacima u Agenciji“, ukazao je Jovanović u Novom danu na TV N1.

Ističe da je „kriterijume trebalo promeniti tako da to bude kompatibilno na svim prikazima, oni se mogu izmeniti ali nije pravo vreme za to“.

Dodaje da „kompatibilno na svim prikazima“ znači da su i u sam „sajt Agencije unete zabune, jer je na jednoj stranici pisalo jedno, a na stranici na stranom jeziku nešto drugo, uz pozivanje na projekte koji sa Agencijom nemaju nikakve veze“.

„Promena kriterijuma koja je izvedena netransparentno i koja je dovela do zabune u kratkom roku je dovela do opravdane sumnje građana koji je cilj tome. Ublažavanjem kriterijuma u vreme zimske sezone, kada su poznate i uglavnom se dešavaju sva prekoračenja – da li se time želi umanjiti loš kvalitet vazduha u gradovima, pa i u Beogradu“, pita Jovanović.

Pojašnjava da kriterijume treba menjati leti, „u vreme niskih koncentracija“, ističući da je „zbunjujuće kada se to radi u sred sezone“, i kao primer navodeći da je to isto kao kada bi se kriterijumi za određivanje toga da li neki čovek ima normalnu, srednje visoku ili visoku temperaturu menjali u trenutku kada je bolestan i ima temperaturu.

„Kriterijumi se apsolutno mogu menjati opravdano stručno. Oni nisu zakonom zadati, nego su pitanje dogovora i struke. Agencija može da promeni kriterijume, ali ne treba da se ugledamo na bilo koji deo koji je hijerarhijski u menadžiranju, poput lokalnih samouprava, nego prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine. Ako uzimamo neki kriterijum uzmimo od evropske agencije, koja inače ima mnogo strože kriterijume od naših“, navodi Jovanović.

Ugrožen ugled Agencije

Kaže da se takvim postupanjem ugrožava ugled Agencije i standarda pristupanja EU. Dodaje da je sistematizacijom koja je urađena pre nekoliko dana praktično ukinuto odeljenje u kojem je radio i smanjen je broj ljudi, iako je poznato da Agencija ima nedostatak kadra.

„Napredak ka EU je napredak u svim oblastima, a ne nazadovanje u onome što smo već postigli, a to je automatski monitoring koji vodi agencija ali i druge državne institucije“, navodi on i dodaje da je EU početkom godine odobrila „preko tri miliona evra i daće nam 17 novih automatskih stanica u okviru IPA projekta“, što je polovina od trenutno ukupnog broja od 36 stanica. Takođe će Agencija dobiti opremu za laboratoriju za bolje detektovanje teških metala, i za sve to će, kako ističe, biti potrebno duplo više ljudi nego što ih ima sada, „a mi smanjujemo broj ljudi“.

Ukazao je na brojne neregularnosti Agencije, naročito tokom vanrednog stanja kada je bio zamro monitoring, kao i terenski rad na uzorkovanju na 15-16 mesta u Srbiji, te je on u roku od par dana preuzeo sam odgovornost nad tim, kako bi se monitoring ponovo uspostavio. Takođe dodaje da ni za šest meseci nije preseljena nova laboratorija, za čije otvaranje je tender bio još u junu.

„Kovid bolnica cela može u ovim okolnostima da se napravi za četiri meseca, a za šest meseci ne možete da preselite već postojeću zgradu – to dosta govori“, poručuje Jovanović.

Monitoring Agencije jedino relevantan

Na pitanje gde se on obaveštava o zagađenju, kaže da to radi na sajtu, odnosno aplikaciji Agencije, i da uopšte ne konsultuje strane aplikacije, jer one preuzimaju naše vrednosti od Agencije ili iz nekih neproverenih izvora.

„Jedino je relevantan monitoring Agencije“, ističe Jovanović i dodaje da strani sajtovi koji informacije o zagađenju daju na svetskom nivou, jesu u neku ruku korisni, „daju informaciju ali ne stručnu“, jer je teško, bez podrobne, ozbiljne analize upoređivati podatke sa severne polulopte gde je trenutno zima i južne gde je leto, ili podatke neke industrijske oblasti i mesta na 2.000 metara nadmorske visine bez ikakve industrije.

Ističe da prioritet treba da bude borba za zdravlje ljudi, i da „nikakav monitoring ne rešava pitanje zagađenja, ni hiljadu stanica nije dovoljno, to je samo dijagnostika, kao što vam ne treba 1.000 toplomera da biste nekom izmerili temperaturu“.

Na pitanje da li je možda imao i neki lični sukob sa direktorom, kaže da ako je njegovo skretanje pažnje na neke nepravilnosti, neke stručne nemogućnosti lični sukob, onda jeste.

Udruženi protiv zagađenja

A na to da li ima politike  u svemu tome, ističe da on “ ne želi da je ima, a da li ima neka se brinu ti koji vode politiku“.

Na pitanje šta će sad, jer je ostao bez posla godinu dana pred penziju, on kaže da još nije dobio neke konkretne ponude za posao, ali da će sigurno nešto raditi i neće biti na teretu svojoj deci.

„Nameravam da sa prijateljima materijalizujem svoju ideju, da osnujemo ‘udruženi protiv zagađenja’, udruženje koje bi obuhvatilo sve građane i pokrete, kako bi mogli da budemo potrebni korektivni faktor i da savetujemo šta treba da se radi“, navodi Jovanović.