EP o Kosovu: Nema rezultata reformi, poziv na formiranje ZSO i tima za dijalog

Vesti 23. feb 202116:01 > 17:39 5 komentara
Evropski parlament
Frederick FLORIN / AFP

Izostanak rezultata reformi, neefikasna borba protiv korupcije, pravosuđe pod uticajem politike, netransparentno finansiranje političkih partija, raširene dezinformacije o EU, ugrožena sloboda medija, napadi na novinare, manjak slobode izražavanja, jačanje položaja žena i regulisanje istopolnih zajednica - ključne su primedbe poslanika Evropskog parlamenta na račun EU integracija. Iako zvuči kao spisak primedbi upućenih Beogradu, ovo su usaglašani amandmani članova Odbora za spoljne poslove na izveštaj o Kosovu koju je priremila Viola Fon Kramon, zvanični izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, a u koje je N1 imala uvid.

Amandmanima, o kojima su članovi nadležnog odbora glasali jutros pisanim putem, poslanici pozivaju Prištinu da ispuni preuzete obaveze, žale zbog loše primene reformskih procesa i pojedinih političkih odluka i insistiraju na dijalogu sa Beogradom i normalizaciji odnosa dve, kako kažu, „države“.

„Naglašavamo da je normalizacija odnosa između Srbije i Kosova prioritet i preduslov za dalje EU integracije obe države, što je ključan uslov za osiguravanje stabilnosti i prosperiteta šireg regiona… Ponavljamo raniji poziv da se nastavi sa punom primenom do sada postignutih sporazuma, u dobroj nameri i blagovremeno, uključujući i osnivanje Zajednice srpskih opština bez daljeg odlaganja“, navodi se u jednom od usaglašenih amadmana, u čijem nastavku se pozivaju vlade Srbije i Kosova da se uzdrže od svake akcije koja bi ugrozila međusobno poverenje i ugrozila dijalog.

„Ponavljamo važnost očuvanja multietničnosti i na Kosovu i u Srbiji i smatramo da cilj regiona ne bi trebalo da budu etnički homogene države“, naglašava se.

Poslanici Odbora za spoljne poslove smatraju i da „dugoročna stabilnost Kosova i napredak društva i dalje zavise od odnosa kosovskih Albanaca i kosovskih Srba“ i navode da su političari odgovorni za promociju „tolerancije, inkluzije i međusobnog razumevanja i poštovanja“.

Pozivaju Prištinu da reši pitanja koja koja koče dijalog sa Beogradom, da formira tim za pregovore i u saradnji sa drugim političkim akterima pripremi zajedničku platformu za dijalog.

Usaglašenim amandmanima tvrdi se da je nezavisnost Kosova proces koji ne može biti poništen i pozivaju države EU koje ga nisu priznale da to učine, kako bi „potvrdili verodostojnu Evropsku posvećenost procesu proširenja“.

„Evopski parlament osuđuje kampanju „nepriznavanja“ koju Srbija vodi protiv Kosova i koja je dovela do toga da je nekoliko država povuklo svoje priznanje“, navodi se u usaglašenim amandmanima.

„Priznanje Kosova bilo bi korisno za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, poboljšalo bi i učvrstilo stabilnost regiona i olakšalo integraciju obe države u EU“, navodi se dalje u dokumentu u kome se pozdravlja odluka Izraela da prizna Kosovo, ali i kritikuje odluka Prištine da otvori ambasadu u Jerusalimu, navodeći da je to u suprotnosti sa politikom EU i izražava žaljenje zbog dogovora postignutog u Vašingtonu da Kosovo obustavi pokušaje prijema u međunarodne organizacije.

Posebnu pažnju poslanici su pridali su zaštiti manjina, prvobitno Roma, Aškalija i Egipćana, da bi amandmanima obuhvatili i Srbe, Bošnjake, Turke i Gorance, kao i raseljene osobe.

Poslanici EP pozivaju na veće angažovanje pri razotkrivanju sudbina nestalih osoba i otvaranje svih ratnih arhiva koje bi mogle da pomognu da se utvrdi istina.

„Podstičemo sprovođenje strategije Kosovskog tužilačkog veća o ratnim zločinima, koja je i dalje ozbiljno otežana političkim pitanjima, nedostatkom resursa i nedostatkom međunarodne i regionalne saradnje“, dodaju oni i od Srbije traže da dovrši istragu o tri tela do sada ekshumirana tela iz masovne grobnice otkrivene u novembru nedaleko od Raške, za koja se veruje da pripadaju kosovskim Albancima.

Poslanici ponavljaju podršku radu Specijalizovanih veća i specijalizovanog tužilaštva za Kosovo sa sedištem u Hagu, smatrajući ih važnim pokazateljem posvećenosti Kosova vladavini prava i insistiraju da mu se omogući dalji slobodan rad, bez ikakvog uplitanja sa strane.

Poslanici u izveštaju pozdravljaju „mirno i uredno“ sprovedene kosovske izbore u oktobru 2019. godine, ali u usaglašenim amandmanima „izražavaju zabrinutost zbog nedostatka konkurencije, slobode izbora i izražavanja u zajednici kosovskih Srba“.

Oni žale i zbog kontinuirane političke nestabilnosti nakon tih izbora i pozivaju sve političke snage na Kosovu da izvrše reformu političkog sistema kroz ustavne promene.

Ipak, ako je suditi po amandmanima, Evropu možda i najviše zanimaju migrantska politika i dalje smanjenje broja tražilaca azila, kao i borba protiv radikalizma, rehabilitacija i reintegracija stranih boraca i smanjenje uticaja ekstremističke propagande. Poslanici traže jaču ulogu države i bolju edukaciju građana, ali uprkos svim bezbednosnim nedostacima i dalje preporučuju ukidanje viza za građane Kosova.

„Izolacija građana Kosova utiče na sprovođenje programa EU, a nedostatak odluke Evropskog saveta onemogućuje Kosovo da dođe do pomoići koja mu je hitno potrebna, slabi kredibilitet EU i ože imati uticaj na dijalog Beograda i Prištine“, navodi se u jednom od usaglašenih amandmana.

Većina članova Odbora podržala je 46 kompromisnih i 18 ranije podnetih neizmenjenih amandmana na izveštaj o Kosovu, dok će o izveštaju u celini glasati tokom večeri, dok bi rezultati tog glasanja trebalo da budu saopšteni ujutro.

Izglasani dokument biće upućen poslanicima Evropskog parlamenta na razmatranje i usvajanje na mini-plenarnoj sednici zakazanoj za 24. i 25. mart.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare