Izmene Zakona o informacijama od javnog značaja: Poboljšanje ili korak unazad

Vesti 16. jun 202119:24 > 19:43 3 komentara

Danas se završava tronedeljna javna rasprava o izmenama i dopunama zakona koji omogućava uvid u informacije od javnog značaja. Međutim, deo stručne javnosti smatra da prave rasprave nije bilo. Novinari i članovi civilnog društva sve vreme su skretali pažnju da će predloženi nacrt pogoršati situaciju i dati alibi institucijama da ne dele podatke sa njima i građanima.

Zakon o pristupu informacijama od javnog značaja nosio je epitet jednog od najbolje napisanih. I pored toga do mnogih podataka bilo je teško doći, a promene najavljene u maju, mogle bi dodatno da otežaju posao novinarima.

Povezane vesti

„Da nije bilo Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja nikada ne bismo saznali zašto slovenačka firma još nije počela da brine o uličnoj rasveti u Nišu, iako je na tenderu pobedila pre više od pola godine“, kaže Aleksandar Stankov iz Južnih vesti.

Jelena Radivojević iz KRIK-a upozorava da „ukoliko se usvoji novi zakon, koji će zabranjivati slanje informacija o preminulima, istraživanje rata klanova i njihovih veza u državi i policiji biće praktično nemoguće“.

„Mislim da neću preterati ako kažem da, ukoliko se usvoji taj predlog nacrta, da će to biti zapravo napad na poslednju liniju odbrane novinarstva u Srbiji“, ukazuje Slađana Gluščević iz VOICE.

Ne strepe samo oni, već i aktivisti poput Marijane Mutavčieve, koja se na zakon pozivala kada je između ostalog pratila rad novosadske zoohigijene.

„Nismo samo u pitanju mi i naš rad, u pitanju je i šira javnost kojoj mi iznosimo rezultate našeg rada. Očekujem potpuno zatvaranje institucija, javnih preduzeća i javno-komunalnih preduzeća“, navodi Mutavčieva.

Od predstavljanja nacrta Koalicija za slobodu pristupa informacijama upozoravala je da će biti ugrožen dostignuti nivo prava.

Recimo, član 9 mogao bi da uskrati podatak ako se proceni da ugrožava položaj na tržištu ili poslovni interes onima koji su predmet interesovanja, pa će na primer EPS moći legalno da se poziva na tajnost ugovora.

Promene donosi i član 2, po kom političke stranke i verske zajednice neće biti u obavezi da dostave tražene informacije, a iz nadležnosti Poverenika biće izuzeta i Narodna banka.

Nekadašnji poverenik Rodoljub Šabić deli bojazan sa nevladinim sektorom i novinarima i smatra da prave rasprave nije bilo. Objašnjava – jedino ko se pojavio i ogradio bar od dela rešenja zakona je aktuelni poverenik Milan Marinović.

„Ministarstvo je raspisalo javnu raspravu i zavuklo se u mišiju rupu. Gde je ministarka, gde su drugi predlagači zakona da brane ta epohalna rešenja? Dakle, sama ta činjenica govori da je ta javna rasprava pro forme i ja se bojim da je zapravo ideja da se sve to što stigne odbaci ili eventualno prihvati nešto što je u domenu kozmetike“, smatra Rodoljub Šabić.

Formatom javne rasprave nije naročito zadovoljan ni Marinović, ali će tvrdi, svaki predlog i primedba biti razmotreni. Dodaje, tačno je da se krug ograničenja i izuzetaka od zakona širi, ali proširena su i ovlašćenja poverenika.

„I dalje će postojati put da se dođe do tajne informacije, mada ne bi škodilo da je to ostalo u zakonu“, kaže Marinović.

„Jel taj put sada otežan?“

„Pa mislim da nije otežan. Da nisu ove druge novine, u drugim članovima ubačene, to bi bilo značajno otežanje“, kaže Marinović.

Poverenik bi voleo da se predlog zakona brzo nađe u Skupštini da bi se što pre počelo sa primenom novina. Kada bi to moglo da se desi nije siguran – malo je verovatno do kraja juna, najizglednije tek na jesen.

 

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare