Imeri: Mladi na Kosovu ne znaju ništa o Srbiji, sem da je činila zločine u ratu

Vesti 26. maj 202220:55 > 20:58 47 komentara
N1

Politički analitičar i nekadašnji lider pokreta Samoopredeljenje Visar Imeri kaže za N1 da što se tiče odnosa Srbije i Kosova, ljudi i na jednoj i na drugoj strani treba da se prepoznaju u drugačijem smislu i da se suoče sa prošlošću, što se može ostvariti i putem festivala "Mirdita, dobar dan", koji je juče imao nulti dan u Beogradu, a večeras je zvanično otvaranje nakratko prekinuto zbog dojave o bombi. Dodaje da mladi ljudi na Kosovu ne znaju ništa o Srbiji, osim da je Srbija napravila zločine na Kosovu u vreme rata. "Kada se pomene Srbija u glavama mladih ljudi na Kosovu su policija, vojska, Vučić i Milošević. U ovom okviru pomirenje nije moguće", smatra Imeri.

On u emisiji Iza vesti navodi da festival pokazuje kako mi mislimo o drugima i u Srbiji i na Kosovu i u regionu i dodaje da treba da razumemo šta je pokušaj festivala, a to je da se bolje upozna i razume druga strana.

Povezane vesti

„Predlažem da pokušamo da gledamo na sve očima druge strane. U Beogradu treba da gledaju očima Prištine, a Priština da gleda u svet očima kosovskih Srba“, ukazuje on.

Upitan da li je za Kosovo prednost rat u Ukrajini u političkom smislu, on smatra da jeste i za Kosovo i za region.

„Ako invazija Rusije uspe da vrati Srbiju ka Zapadu i ka demokratiji, onda bi to bio najveći uspeh za region, pošto bi to bilo i u interesu građana Srbije i regiona. Demorkatizacija, i ako se može reći zapadna Srbija i zapadna Albanija i zapadna BiH je najbolja budućnost za region“, ocenjuje on, ali dodaje da to zavisi od toga da li će ruski predsednik Vladimir Putin da pobedi ili izgubi rat.

„Ako izgubi rat, vlada u Srbiji ne može da bude više uz Putina, a i Rusija će da postane više demokratska zemlja“, smatra on.

A na pitanje da li Putin koristi argumentaciju Kosova da bi opravdao secesiju Donjecka i Luganska, on navodi da koristi, ali da nije principijelan.

„On kad razgovara sa predstavnicima zapadnih zemalja, on priča o Kosovu i koristi to kao razlog zašto i Donjeck i Lugansk mogu da postanu nezavisni, ali ne priznaje Kosovo“, kaže Imeri i dodaje da bi u tom smislu Srbija trebalo da bude uz Ukrajinu, a ne uz Rusiju.

Dodaje i da se Kosovo i Ukrajina ne mogu upoređivati, jer je jedan od najvećih razloga zašto je Zapad priznao nezavisnost Kosova bili zločini tokom rata koji su počinjeni, „što nije slučaj u Donbasu“.

Ako Vučić i Kurti hoće u dijalog moraju da promene način razgovora

Ukazujući da Kosovo i Srbija faktički nisu imali dijalog od 2015. godine, navodi da je jedan od glavnih problema kako međusobno razgovaraju predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti i šta jedan o drugom govore.

„Ako hoće u dijalog, moraju da promene način razgovora“, poručuje on.

Dodaje i da se slaže sa većinom kosovskih političara da dijalog treba da se promeni, „da razgovaramo o najvećim političkim problemima, ne može on da se fokusira samo na tablice, jer to neće doneti ništa novo“.

Takođe, kaže da i jedna i druga strana treba da se preispitaju u onome što govore.

„Ako predsednik i premijer u Beogradu kažu da je Kosovo deo Srbije, da li iskreno veruju da će to biti realnost u budućnosti? S tim treba da se suočavaju svi političari u Srbiji. A što se Prištine tiče, pitanje je

da li iskreno verujete da možete da dobijete lojalnost kosovskih Srba sa policijom i da li će to biti rešenje u budućnosti“, ističe Imeri.

Ukazuje i da je ekonomska saradnja veoma važna, ali nije dovoljna, „neće ona sama srediti odnose“.

„Mi imamo međusobnu trgovinu od kraja rata, ali kada dođe do cirkulacije ljudi, treba da razumemo tri neophodna faktora: Nije bilo lako za Kosovare da putuju kroz Srbiji i u Srbiju, a ponekad nije bilo ni zgodno,
potom, ljudi na Kosovu sve što pamte od Srbije je strah, i još strahuju, i treće kada dođe do cirkulacije ljudi, Albanci su jedini u regionu koji imaju drugačiji jezik od svih i većina na Kosovu ne priča srpski, i mislim da je to jedna od prepreka. I kad mladi hoće da putuju, prvo je Albanija, pa Turska, Severna Makedonija, a Srbija je tu poslednja“, navodi on i dodaje da se stvari neće promeniti ako nemamo istu intenciju.

Kaže i da je jedan od načina kako se čita rat u Ukrajini – da region opet postaje problem stabilnosti i mira.

„Dokle god imamo problema između država regiona, uvek će postojati mogućnost da region ne bude stabilan i miran, zato mislim da su i SAD i EU i Britanija zainteresovani da više sarađujemo. Zapad misli da će preko dijaloga Kosova i Srbije i Srbija da promeni stranu i da se ujedini sa spoljnom politikom Zapada“, smatra on.

Što se tiče aplikacije Prištine za članstvo u Savetu Evrope, i da li se tu kalkuliše na članstvo u UN mimo priznanja, Imeri misli da ne.

„Ne vidim tu nikakvu vezu, u UN ćemo se suočiti sa vetom Rusije i Kine. Mislim da je članstvo u Savetu Evrope signal i za Srbiju i za Kosovo. Za Srbiju – da ne može stalno da blokira Kosovo, a za Kosovo – da treba da se shvati kao nešto što može da bude moguće ako budemo konstruktivni u dijalogu“, smatra Imeri.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare