Ignjatović: Mladi ne znaju o kontracepciji, muškarci se ne pitaju da li koriste

Vesti 13. maj 202210:47 > 11:38 6 komentara
N1

Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra kaže da politika nije učinila dovoljno da žene budu informisane a da kontraceptivna sredstva budu dostupna. "Deca i mladi ne znaju mnogo o kontracepciji. Srbija je jedna od država u Evropi koja ima najmanji procenat žena koje koriste kontraceptivna sredstva, svega od 18 do 22 odsto. Prosek u Evropi je 70, a u Velikoj Britaniji 89 odsto", rekla je Ignjatović.

Tanja Ignjatović objašnjava da imamo periodični rast konzervativnih ultradesnih dobro povezanih pokreta u Srbiji, kao i da posebno značajn uticaj imaju intelektualne konzervativne elite.

„Kada postoji kriza, povećava se nezadovoljstvo građana, jer država ne može da odgovori na čitav niz pitanja, a onda desno orijentisani političari iskoriste prostor da populističkim programima prvo nađu krivca, a onda obećaju da će biti bolje. Tradicionalna porodici, naša porodica, ovde se uvek govori s nacionalnim predznakom“, navodi.

POVEZANE VESTI:

Kako kaže, kada je reč o kontracepciji, ne priča se o muškarcama – niti ih pitamo koliko je koriste.

„Kada pričamo o toj temi pitamo samo žene. Politika nije učinila dovoljno da žene budu informisane a da kontraceptivna sredstva budu dostupna. Muškraci nestaju iz te vizure i pojavljuju se onda kada treba kontrolisati žensko telo“, dodaje Ignjatović.

Dodaje da u Srbiji postoji politička manipulacija o broju izvršenih abortusa i da se govori da je od 10 do 20 puta veći.

I“Broj abortusa se smanjio, anti abortus pokret postoji u Srbiji ali nije tako snažan kao u Hrvatskoj. Međutim, ne znamo da li ima ginekologa koji imaju prigovor savesti i koji je to broj. Ne sme da se desi da imamo klinike u kojima su lekari koji ne žele da vrše intervenciju“, rekla je Ignjatović.

Dosta – tu poruku su uputile hiljade građana koji su se okupili na hrvatskim trgovima u znak podrške Mireli Čavajdi. Trudnica, kojoj u Hrvarskoj nije omogućen prekid trudnoće, na kraju će ipak u Sloveniju. Njen hrabar istup u javnost podstakao je građanske i zakonske akcije i inicijative.

Ivan Blažević iz Udruženja Solidarna kaže da je protest protekao dobro i da su ljudi, nakon što je Mirela izašla sa svojom pričom o torturi, bili besni.

„Veče pre protesta ministar zdravlja je rekao da je odlučeno da ima pravo na prekid trudnoće i to je ljude samo još više razbesnelo. U devet gradova je bio protest, ljudi su bili glasni, svesni smo da borba počinje, nastavićemo kroz institucionalne mehanizme. I Hrvatska i Slovenija imaju identičan zakon o prekidu trudnoće i vidimo kako se sprovodi. U Hrvatskoj 60 odsto ginekologa i doktora ima prigovor savesti dok je u Sloveniji to tri odsto. Vidimo od 2012. porast fundamentalističkog verskog pokreta koji je krenuo prvo referendunom protiv LGBT prava, vidimo da su se infiltrirari kako u desne stranke tako i u institucije, a onda i u medicinsku struku“, kaže Blažević.

Poručuje i da im se javlja sve više žena.

„To nije samo pravo na prekid trudnuće, najbolje znaju onkološki bolesnici koliko je zdravsto nedostupno u Hrvatskoj“, rekao je Blažević.

Predlog zakona kojim bi se abortus učinio legalnim u SAD poslanici u američkom Senatu nisu podržali zbog žestoke republikanske opozicije. Zakon o zdravstvenoj zaštiti žena, da je usvojen, osigurao bi pristup sigurnim prekidima trudnoće za pacijente širom zemlje – ali svih 50 republikanaca i jedan od 50 demokrata glasali su da se zakon ne razmatra.

Novinarka Glasa Amerike Jovana Đurović kaže da se znalo da glasanje u Senatu neće proći.

„Ovo je više politički potez kojim su demokrate želele da poruče biračima – glasajte za ljude koji će očuvati pravo na abortus“, navodi ona.

Demokrate su pokušale da umanje štetu ako Vrhovni sud poništi skoro 50-godišnju presudu „Ro protiv Vejda“, koja je uspostavila nacionalno pravo na abortus.

„To je presuda iz 1973, Džejn Ro je žena iz Teksasa koja je htela da abortira i nije mogla to da učini u Teksasu jer je bio nelegalan. Njen pravi tim je tužio Teksas i „tim Ro“ je tvrdio da zabrana nije ustavna. Vrhovni sud se pozvao na 14. amandman – pravo pojedinca da donosi odluke o svom telu. „Ro protiv Vejda“ ne daje blanko pravo na abortus, ima određene restrikcije, suština je da ne može država da odlučuje šta se radi sa svojim telom. Ako bude ukinuta, onda država odlučuje šta žena sme ili ne sme da radi“, objasnila je Jovana Đurović.

Pojasnila je i da je Donald Tramp za vreme svog mandata u Vrhovnu sud postavio troje sudija, čimi je zacementirao konzervativnu većinu.

„Žene su već tada izlazile sa zahtevima da se očuva pravo na abortus. Pritom, pokret protiv abortusa je jak u SAD stalno“, dodaje.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare