I u izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodicama ostali neki stari problemi

Vesti 29. jun 202120:56 > 20:59 2 komentara

Govoreći u Danu uživo o izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, urednica portala Bebac Jasmina Mihnjak istakla je da je očekivala da će se naći adekvatnije rešenje ali se, kako je dodala, konačno barem nešto posle tri godine pomera s mesta.

Ona podseća da su sva udruženja na ovaj problem ukazivala počev od 2018. godine kada je usvojen sporni zakon, ali da je moralo da se čeka sve dok Ustavni sud nije presudio da su odredbe na koje su skretali pažnju neustavne.

Da li je ispravljena nepravda učinjena roditeljima dece sa smetnjama u razvoju?

Jedna od glavnih izmena jeste ona koja se odnosi na roditelje dece sa smetnjama u razvoju kojima je, kako je rekla, učinjena velika nepravda u starom zakonu,  dodajući da i novi ipak neće u potpunosti rešiti njihove probleme.

„Jedina izmena, najveća, se odnosi na roditelje dece sa smetnjama u razvoju. Njima je učinjena velika nepravda ovim zakonom. Mi smatramo da roditelji zaslužuju mnogo veću podršku, jer im je ona neophodna. Čak se i ovom izmenom neće rešiti njihov problem jer tuđa nega je jedna mala novčana nadoknada za sve ono što je toj deci neophodno. Idealno bi bilo da svako dete ima i besplatnog logopeda i bilo kakvu drugu besplatnu pomoć. Takve dece i takvih roditelja nema puno. Umesto takve podrške, oni su dobili mogućnost da biraju
između dva prava koja nemaju veze jedno sa drugim. Ovim izmenama se ta velika nepravda otklonila“, rekla je Mihnjak.

povezano:

Ko sve ima pravo na minimalac tokom porodiljskog odsustva i kako se on obračunava?

Još jedna od promena jeste način na koji će biti obračunavana naknada zarade poljoprivrednim osiguranicama, koje su bile diskriminisane u odnosu na sve ostale mame. Takođe, od sada će pravo na minimalac tokom porodiljskog odsustva umesto žena koje su radile šest meseci, imati i one koje su radile samo mesec dana.

„I ono što je, takođe, novina i koja malo zbunjuje mame je izmena koja se tiče minimalne novčane naknade koja se odnosi isključivo na porodiljsko odsustvo koje počinje 28 ili 45 dana pre porođaja i traje do trećeg meseca nakon rođenja deteta. Dakle, minimalac se odnosi samo na taj period. U prvobitnom zakonskom rešenju, samo žene koje su radile šest meseci su imale pravo na taj minimalac, dok će, nakon izmena, i žena koja je radila mesec dana, moći da dobije minimalnu naknadu u prva tri meseca,“ pojasnila je ona.

Suprotnost nekih odredbi novog zakona sa međunarodnim dokumentima

Ipak, novi zakon nije u potpunosti uklonio stare problematične odredbe koje se tiču odsustva radi nege deteta, a koje su suprotne Međunarodnoj konvenciji o zaštiti materinstva.

„Ono što se nije, nažalost, promenilo i što jeste najveća okosnica ovog zakona jeste umanjena naknada zarade za odsustvo radi nege deteta. Velikom broju žena, čak i ženama koje su radile 12 meseci, zbog jako dugog perioda obračuna naknade zarade. Nema nigde u Evropi, a suprotno Međunarodnoj konvenciji o zaštiti materinstva, da tako dug period od čitavih 18 meseci utiče na to kolika će biti plata na porodiljskom i odustvu radi nege deteta,“ istakla je ona.

Nemarnost službi za zaštitu dece

Govoreći o višestrukoj diskriminaciji na koju nailaze roditelji sa decom sa posebnim potrebama, Mihnjak kaže da se radi o administrativnoj nemarnosti.

„Administrativna nemarnost koja se sukcesivno ponavlja kada su i neki drugi zakonu u pitanju. Tako smo imali Zakon o zdravstvenom osiguranju čije su izmene trebalo da budu usvojene 2. juna, pa je odložen za sledeću godinu; pa smo imali i to da smo skretali pažnju na potrebu da se izmeni odredba da maksimalan iznos zarade koji je ograničen na tri prosečne zarade, a treba da se poveća na pet, onda su i to doneli, ali od 2022. Onda se desilo sada da i sa ovim izmenama na koje se jako dugo čeka jeste da je zakon već trebalo da bude objavljen u Službenom glansiku, a Ustavni sud je doneo odluku i u tom zakonu jer navedeno koje su odredbe neustavne još u maju mesecu. Taj prostor između maja i juna je jedan vakuum u kom žene imaju problem. I kada stupi zakon na snagu 1. jula, on će morati da se odnosi na period od 1. maja, što bi značilo da već u ovom periodu svi imaju prava po osnovu tih izmena da podnose zahteve za tuđu negu i pomoć,“ objašnjava ona.

Kako u praksi izgleda populaciona politika Srbije?

Komentarišući poziv koji resorni ministar Ratko Dmitrović upućuje za što većim rađanjem dece, ona kaže da pomoć koju oni nude nije dovoljna kao i da se natalitet podstiče tako što brinemo o deci koja su već rođena.

„Nama je žao što oni nemaju sluha za sve ono što im roditelji upravo govore, jer zakon, i kada je stupio na snagu i kada se povećao roditeljski dodatak, i tada su oni krenuli u kampanju da podstiču rađanje, a kao da ne čuju žene koje uporno poručuju da nisu zadovoljne – iako ste nam povećali roditeljski dodatak, mi hoćemo da imamo adekvatnu naknadu koju smo zaslužili svojim radom sve vreme dok ne možemo da radimo. Dakle, ovaj zakon u nedovoljnoj meri podržava porodicu i u nedovoljnoj meri podstiče natalitet. Ovde je veoma značajno naglasiti da se natalitet podstiče tako što vodimo računa o deci koja su već rođena. Danas, na primer, na 40 stepeni žene se u Leskovcu porađaju bez klime i preznojavaju u neuslovima. Da ne pričam šta se sve dešava u drugim porodilištima. Isto tako i ono malo dece koja imaju mogućnost da budu upisana u državni vrtić, borave u vrtićima bez klime. Država se ne ponaša kao jedan odgovorni i zreo roditelj deci i nama koji smo već tu, a očekuje da, ako nam plati, da ćemo svi pohitati za tim novcem i da rodimo više dece,“ smatra Mihnjak.

Na testu o vođenju populacione politike države, prema njenim rečima, pada i pravo na roditeljski dodatak za porodice za pet ili više deteta.

„Ovaj zakon prepoznaje da pravo na roditeljski dodatak imaju i roditelji koji dobiju četvrto dete, a za peto dete se ne dobija više ništa. Postoji neko potpuno nelogično objašnjenje da se nešto ne preporučuje – sada nije jasno da li se preporučuje ili se ne preporučuje“, kaže ona.

Glavna stvar koju bi trebalo razumeti prilikom donošenja odluka jeste, prema njenim rečima, da se ne pravi razlika između ljudi, da trudnice nisu mafijašice koje pljačkaju državu i da se svaki dinar koji država uloži u decu višestruko vraća.

„Bitno je da ne treba praviti razliku. Svako dete je važno i svaka porodilja je važna, svaka trudnica je važna, svaka porodica je važna. Nebitno je koje je dete po redu, kao što je nebitno i da li je žena nezaposlena, a dobila je bebu u Zaječaru ili u Beogradu, jer se razlikuju pomoći u različitim mestima i to nije dobar pravac. Zapravo bi trebalo sve nezaposlene porodilje i sve porodice koje su u težem materijalnom stanju da dobiju adekvatnu pomoć kako bi to dete startovalo dostojanstveno svoj život, i mislim da je to ulaganje države jako važno. Time država ne gubi ništa. Stalno se priča kako se izdvajaju sredstva iz budžeta, kako je to gubitak za budžet. Pa čitav ovaj zakon je nastao tako što su rekli da su trudnice mafijašice koje hoće da opljačkaju državu, pa je zato bio period obračuna od 18 meseci. Zapravo, svaki dinar koji država uloži u dete i porodicu će joj se sutra višestruko vratiti i volela bih da nadležni konačno dobiju, nekim čudom, sluha za sve“, zaključila je Mihnjak.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare