Predstavnici hrvatskih kulturnih udruženja iz Subotice i okoline saopštili su da se neće odricati bunjevačke kulturne baštine i govora, nakon što je Grad Subotica započeo proceduru uvođenja bunjevačkog govora u službenu upotrebu.
„Uvažavamo pravo svakoga na nacionalno izjašnjavanje i korišćenje imena, ali želimo i sami upražnjavati pravo da svoju kulturu i jezik zovemo onako kako smo nasledili od onih koji su pre nas svedočili isto“, navodi se u saopštenju udruženja koja neguju baštinu bunjevačkih Hrvata.
Naveli su i da se diče svojim bunjevačkim imenom i pripadnošću hrvatskom narodu, kao i da je „važan element očuvanja nacionalnog identiteta i jezik“.
„Ponosni smo na naš bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim delom hrvatskoga jezika, kao takvog ga čuvamo i njime se koristimo od našeg osnivanja, nasleđujući svoje kulturne i druge velikane“, navodi se u saopštenju.
Naveli su i da su hrvatska kulturna udruženja na kulturnu mapu grada Subotice i na području Bačke postavila mnogobrojne manifestacije i priredbe bez kojih bi kulturna scena bila znatno siromašnija, a bunjevačka kultura skoro nevidljiva.
Istakli su žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriji grada.
Zajedničku izjavu potpisali su predsednici 11 hrvatskih kulturnih udruženja: Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, Galerija prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut i Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama.
Među potpisnicima su i Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatska likovna udruga Croart, Hrvatsko akademsko društvo, Matica hrvatska – ogranak Subotica i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Đurđin.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare