Hil stigao u Beograd, kaže da u kofere nije spakovao težak teret prošlosti

Vesti 31. mar 202219:28 23 komentara

Cilj diplomatije je često da ubedi sagovornike da urade nešto što ne žele, napisao je pre polaska za Beograd, u kolumni za Tampa bej tajms, novi američki ambasador Kristofer Hil. On je predajom akreditivnog pisma u Palati Srbija i zvanično, baš pred izbore, preuzeo dužnost.

Stigao u Beograd s koferima, u koje, po sopstvenom priznanju, nije spakovao težak teret prošlosti. Došao je kaže sa novim pogledom na Srbiju, u kome je vidi kao važnog partnera i prijatelja.

POVEZANE VESTI:

Samo hoće li Kristofer Hil sa „hilla“ tj. „brda“ gledati na Beograd – raste li pritisak Vašingtona? Novi ambasador zaključuje da sada postoji velika potreba da se glas Amerike čuje širom sveta.

„Potrebno je da pokažemo Srbiji da mi nudimo bolji model, da smo bolja alternativa od Rusije i Kine. Nije dovoljno da kažemo da bi trebalo odbiti ruske i kineske ponude, već da je naša ponuda bolja za Srbiju“, poručio je Hil.

A kada je pre tri i po meseca zbog nove funkcije svedočio pred Senatom, američki ambasador potencirao je situaciju u srpskom komšiluku.

„Veoma je važno da imamo jasne razgovore sa vladom u Beogradu, da ih ubedimo da shvate da će nivo naših napora u BiH i na Zapadnom Balkanu ostati veoma ozbiljan. Veoma pažljivo ćemo gledati ko pomaže da se stvari kreću u pravom smeru, a ko ne. BiH je ključno pitanje za našu saradnju sa Srbijom u budućnosti“, kazao je Hil.

N1 (arhiva)

Na situaciju u BiH upozorava i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.

„Ono što se događa u Bosni, naročito Republici Srpskoj, koja je apsolutno jedan od bastiona ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, može da ima veoma ozbiljne posledice po Beograd, ukoliko nastavi da se drži te jedne pasivne pozicije kao do sada“, navodi Jakšić.

Hil je ranije ocenio da u rešavanju kosovskog pitanja postoji, kako je rekao, frustrirajući nedostatak napretka u pregovorima, i da Srbija, da bi postala članica EU, mora da normalizuje odnose sa Prištinom.

dimitrije milić n1
N1

Za razliku od Trampove, Bajdenova administracija u toj normalizaciji nastupa koordinisano sa EU, ukazuje programski direktor organizacije “Novi treći put” Dimitrije Milić.

„Tako da bi Hil trebalo da bude, s jedne strane, novo lice tog pristupa, a s druge strane, neko ko operativno može da ima više efekta da se određeni rezultati postignu gledano iz američkog ugla, jer je on neko ko poznaje ceo region i neko kome je teško prodati maglu“, ističe on.

Početak Hilove diplomatske karijere vezan je za Beograd. Kao desna ruka Ričarda Holbruka učestvovao je u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma, bio je i specijalni izaslanik za Kosovo ’98. i ’99.

U Iraku, Poljskoj, tadašnjoj Makedoniji bio je na poziciji ambasadora, bavio se istočnoazijskim i pacifičkim pitanjima, i nuklearnim razoružavanjem Severne Koreje.

Posle diplomatskog predaha, Bajden je odlučio da Hil napusti poziciju dekana Denverskog univerziteta i preseli se ovde – da traži zajednički jezik Vašingtona i Beograda i da, kao što je sam napisao, ubedi sagovornike da urade nešto što ne žele.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare