Gutijereš: Protiv dezinformacija – ekonomski održiv medijski ekosistem

Vesti 23. feb 202214:25 0 komentara
novinari mediji mikrofoni
Shutterstock/ilustracija

Generalni sekretar Evropske federacije novinara Rikardo Gutijereš izjavio je da smatra da nisu potrebni novi zakoni i regulative za borbu protiv dezinformacija, već stvaranje medijskog ekosistema koji je pluralistički i ekonomski održiv i koji je na usluzi javnosti.

On je na onlajn debati „Evropski Kodeks dobre prakse u borbi protiv dezinformacija – korak u dobrom pravcu“ rekao da veruje da ne postoji jedan instrument za borbu protiv dezinformacija, već da je najbolji „protivotrov“ zdrav medijski ekosistem.

Povezane vesti

Kako je rekao, EU bi trebalo da podrži nezavisno novinarstvo, da postoje pristojni uslovi rada za novinare i da postoji samoregulacija novinara i da je važna transparentnost kako bi bilo što manje dezinformacija.

On je ocenio da Kodeks dobre prakse nije najbolji alat iz njegovog ugla, jer je preslab, već da je federacija insistirala na pravoj samoregulaciji, te ocenio da je Kodeks alat u dobrom smeru, ali da nije dovoljno jak.

Član Komisije za žalbe Saveta za štampu Bojan Cvejić rekao je da u Srbiji ne postoji zdrav ekosistem i da je veći problem sa manipulacijom i propagandom, nego sa dezinformacijama, i da to dolazi iz vodećih medija, ali i od političara koji daju legitimitet medijima koji vode kampanje protiv kritičkih medija, nevladinih organizacija i opozicije, dok mali broj profesionalnih medija nije finansijski održiv.

On je rekao i da bi EU osim novinarima i medijima trebalo da se bavi i predstavnicima vlasti.

Šefica grupe za strateške komunikacije za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Jasna Jelisić rekla je da su od početka shvatili da manipulisanje informacijama nije nova stvar, ali da je tehnološki razvoj učinio dezinformacije lako dostupnim i da su službe u EU napravile nekoliko platformi za borbu protiv toga.

Kako je rekla, Zakon o digitalnim uslugama obuhvatiće različite kategorije i obaveze će biti proporcijalne srazmerno veličini platforme i medija.

Upitana da li će se praviti razlika između tradicionalnih medija i profila na društvenim mrežama koji pod pseudonimom plasiraju dezinformacije, ona je rekla da se pravi razlika, ali da ljudi sami moraju da odluče kojem sadržaju će verovati i da je ključno da se medijska pismenost uči ne samo kroz projekte, već i u školama.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!