Gosti N1: Privatnost građana se krši sistemski – najviše to čine banke i MUP

Vesti 07. feb 202218:47 8 komentara
N1

Izvršna direktorka organizacije Partneri Srbija Ana Toskić Cvetinović rekla je za N1 da privatnost građana se i dalje krši i to često sistemski. "U toku 2020. i 2021. pratili smo povrede, zabeležili smo 142 slučaja. Posebno zabrinjava što institucije sistema prednjače u povredama i dalje krše to pravo građana i dodatno zabrinjava da je 11 od 142 slučaja bilo povreda privatnosti maloletnih lica, one se često prenose u medije, a onda ostavljaju trajne posledice po decu i maloletna lica", rekla je ona. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović rekao je da su se građani najviše žalili na rukovanje njihovim podacima i da pritužbe može da podeli na dva dela - prvi koji se tiče banaka i drugi koji se odnosi na MUP.

„Banke, jer su izbegavale da daju podatke građana kojima raspolažu – neko je imao kredite, tada je dao podatke i sada je želeo da dobije podatke od banke, banke su to izbegavale da daju, sa argumentom da je to bilo pre 15 godina, ako i dalje imate podatke onda ste u obavezi da ih date. Drugo MUP, nije hteo da briše podatke onih građana čiji su podaci uneti pre 15-20 godina. Ta lica imaju pravo da budu brisana iz evidencije, kada se vrši provera, oni imaju negativne posledice. MUP je iz njima znanih razloga to odbijao i sada smo na Upravnom sudu, pa ćemo videti“, rekao je Marinović.

Toskić Cvetinović kaže da mediji dosta krše pravo na privatnost, ali da postoji razlika u medijima i da se to pokazalo kroz praksu.

„Postoje oni koji kontinuirano krše, a postoje i oni koji se ponašaju u skladu sa standardima. Pomenula sam primere kršenje privatnosti maloletnika, objavljuju se informacija koje ukazuju na identitet, nekad su samo inicijali, ali može da se zaključi gde to lice živi, ko su mu roditelji… Iznošeni su detalji zlostavljanja, kada takva pisanja pređu u onlajn sferu gotovo da ostaju trajno tamo, to je šteta koja se ne može ispraviti, kolege iz Atine su pisale o devojčici koja je bila žrtva oca, iznosili su se detalji, radilo se o devojčici od 16 godina, svi ti tekstovi dodatno utiču na sve što je prolazila, njena budućnost je drugačije obeležena“, kazala je ona.

Toskić je rekla da kada je reč o curenju informacija o njoj govorimo godinama i da to nije više ni curenje nego sipanje.

„Uglavnom se prebacuje odgovornost sa jedne na drugu stranu, postoje delovi sistema u kojima podaci jesu zaštićeni i drugi u kojima nisu. Da li do curenja dolazi nepažnjom, to su ona mesta gde se generišu najosetljiviji podaci, to je ono što je problematično – nemamo razvijen sistem odgovornosti“, kaže ona.

Milan Marinović kaže da poverenik nema ingerencije nad medijima.

„Kad god se desi takva informacija, poverenik ne može u odnosu na medije da uradi mnogo toga, ali može da prati informaciju. Retko se utvrdi koja osoba je informacije doturila u medije, često se završi sa prijavom protiv NN lica. Kaznena politika je takva kakva je, mali je broj krivičnih dela odnosno prijava. Poverenik ne podnosi ortužnice, mi najčešće kontaktiramo tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, i dalje je u njihovim rukama. Kazne su mnogo manje nego što su u Evropskoj uniji“, rekao je.

Ana Toskić ističe da kao društvo nemamo razvijenu kulturu privatnosti, već da se radi o kolektivističkom duhu.

„Privatnost nije toliko snažno vrednovana. Treba raditi, polako se menja, slušamo o kaznama velikih koorporacija, malo se vraća svakome od nas osećaj da nam se vraća kontrola, na nama je da pokušavamo da predvidimo trendove“, rekla je.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare