Gosti N1 o odluci REM: Režim zbija redove, nagrađene lojalne TV

Vesti 01. avg 202210:57 > 11:15 5 komentara

Bivši član REM Slobodan Cvejić i Zoran Gavrilović iz BIRODI smatraju da odluka REM da se nacionalne frekvencije dodele televizijama koje su ih i do sada imale govori o tome "da se zbijaju redovi, da se režim drži igrača koji su se do sada dokazali kao lojalni". Gavrilović ističe da se "tim koji pobeđuje ne menja" i da su "ove televizije samo nagrađene za ono što su uradile u prethodnom periodu". Cvejić dodaje da je odluka da se Pinku, Prvoj, Hepiju i B92 dodele nacionalne frekvencije "bila onakva kakvu je svako očekivao koji se bavi radom REM već neko vreme".

„Predviđao sam pre glasanja da će neke nove televizijske stanice koje su u pulu režimskih medija dobiti frekvenciju čisto da se malo zamažu oči, ali ni to se nije desilo, i za mene je to veliko iznenađenje“, kaže Cvejić u Danu uživo na TV N1.

Povezane vesti

Gavrilović ukazuje da je REM telo koje od 2014. ne radi u skladu sa zakonom, i da je pre odluke o dodeli nacionalnih frekvencija trebalo da napravi istraživanje o potrebama publike.

Upitan da li je pogledao elaborate svih televizija koje su konkurisale (pored ove četiri, to su Vesti, BK, Una, Nova S, N1, Kopernikus, TV2, TV K1, TV Tanjug i Kurir TV), Cvejić kaže da nije, ali da misli da to uopšte nije od presudnog značaja.

„Televizije mogu da prijave u elaboratu razne stvari, a da ih kasnije nema, u tom smislu elaborat nije obavezujući“, ocenjuje Cvejić i dodaje da na primer nije precizno definisano šta sve spada u dečiji ili muzički program, odnosno da li je dečija pesmica dečiji ili muzički program.

Dodaje da je svako mogao da prikaže dobru sliku, da da neka obećanja, a Savet REM uoppšte nije obraćao pažnju na te stvari, kao i da su sve te televizije kršile propise i to je trebalo uzeti unapred pri glasanju, ali je rečeno da neće biti.

Gavrilović kaže da uprkos izjavi predsednice Saveta REM da će svi elaborati biti javno dostupni on ih nije video na sajtu REM.

Navodi da je važno sagledati ko je televizijska publika i dodaje da su istraživanja BIRODI-ja pokazala da su najbrojniji stariji ljudi, „ljudi koji podržavaju vlast, koji prema demokratiji ne gledaju tako blagonaklono“.

Ističe i da je jedno istraživanje pokazalo da je 93 posto publike Pinka glasalo za Aleksandra Vučića, a 74 posto njih za izbornu listu SNS.

„Odluka REM je odluka protiv demokratije, trebalo je da rade istraživanje medijskih potreba, što im je obaveza po zakonu, ali oni su prosto napravili jedno slušanje kandidata, gde niste imali ista pitanja za sve kandidate, to je bilo jedno ćaskanje“, ocenjuje Gavrilović.

Kaže i da ne veruje „da je ikada u nekom elaboratu pisalo ‘mi ćemo emitovati spotove u kojima će neki ljudi biti targetirani’, misleći na spot protiv ubijenog kosovskog političara Olivera Ivanovića, koji je emitovan na Pinku, i zbog kojeg ta televizija nije kažnjena od strane REM.

„Međutim, REM je napravio analizu emisije Decenija vlasti koja se emitovala na N1, a mi smo u BIRODI-ju napravili analizu analize REM. To je pokušaj da se uvede cenzura u Srbiji. Ako se nastavi sa praksom da se emisije u kojima stručni ljudi pričaju, zbog toga što se bave analizom vlasti u Srbiji, tretiraju kao uvreda vlasti, to je opaka tendecija“, upozorava Gavrilović.

Ističe da je „očito da je i režimu bitno da zadrži kanale komunikacije prema svojim biračima i da ih održi“.

„Režim ima potrebu da stvari drži pod kontrolom“, zaključuje.

Cvejić navodi da je očekivao da Kurir TV dobije nacionalnu frekvenciju, „to bi bilo u stilu političke manipulacije koju režim SNS sprovodi već duže vreme – stvara privid da postoji neka raznovrsnost, a u stvari ima duboku kontrolu nad glavnim igračima na sceni, ali to bi bila tolika promena koja je izgleda određena mera rizika koji trenutno režimu nije prihvatljiv, jer mora da zbije redove da bi zaštitio klijentelističke relacije razvijane sve ovo vreme“.

Gavrilović ukazuje da su dve televizije koje su dobile nacionalnu frekvenciju u vlasništvu čoveka koji je član glavnog odbora SNS, „koji retvituje saopštenja SNS na Tviteru, i mi onda očekujemo demokratske medije“.

„Ljudi ovde sve manje veruju u demokratiju, 50 odsto građana Srbije i dalje smatra da u ovoj zemlji nije pametno govoriti ono što misle. Pored cenzure i autocenzure u medijima, imamo cenzuru i autocenzuru i kod građana. Sloboda medija nije vrednost. Vlast očito ne procenjuje da može u demokratskom ambijentu da ostvaruje ovako dobre rezultate“, kaže Gavrilović i dodaje da ljudi više veruju propagandi.

Navodi da kad pitate gledaoce Pinka kako žive, oni kažu da jedva sastavljaju kraj s krajem, a kad ih pitate kako će biti, oni kažu ‘super’.

„To je jedan paradoks – Vučić dobija glasove onih koji loše žive, a oni koji dobro žive ne glasaju za njega“,

Cvejić podseća i na neprimerene rijaliti programe koje emituju televizije sa nacionalnom frekvencijom, zbog kojih nisu sankcionisane.

„Nije istina da neko ugrožava slobodu medija ako kaže da treba da se odredi vreme u koje može da se emituje rijaliti program… Ne znam kako ljudi ne vide kako to podstiče agresivnost… Svaki put kada neki član Saveta REM donese takvu odluku naklonjenu režimu treba da bude svestan da će neka žena dobiti batine, neko dete biti povređeno, neko otići u narkomaniju“, kaže Cvejić.

Upitan zašto i dodela pete frekvencije nije bila deo ovog konkursa, već se raspisuje novi, on kaže da je razlog za to što je ovim televizijama isticala dozvola, i to je moralo da se pokrene, a za petu frekvenciju nije moralo.

On pita da li je REM uradio istraživanje koliko je potrebno nacionalnih frekvencija.

„Četiri je možda prava mera za Srbiju“, ocenjuje on i dodaje da je mislio da bi ona mogla biti dodeljena N1 ili Nova S, „da kažu ‘eto, dobili ste jer je to tražio strani faktor’. Ali, mislim da će i peta biti dodeljena Kuriru ili Tanjugu“, misli Cvejić.

Gavrilović kaže da REM i ne mora da izabere petu, „to je amortizer, videlo se po izjavi Zekić koja je (od medija posle sednice Saveta REM) tražila da izbor ne komentarišu politički, da tu postoji nelagoda“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare