Gosti N1: Građani Srbije sportisti u preživljavanju, u krizi biti solidaran

Vesti 20. sep 202222:21 4 komentara
N1

U kriznim situacijama treba biti zabrinut do izvesne mere ali ne treba očekivati katastrofe i kataklizme, kaže socijalni psiholog Dragan Popadić. Kriza u prvi plan ističe ranjivost, a ako imate nefunkcionalne institucije morate da tražite alternativu, prevazilaženje situacije izgradnjom solidarnih odnosa, kaže Aleksandra Bulatović sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.

Pročitajte još:

“Građani Srbije su ozbiljni sportisti kad je u pitanju preživljavanje i nošenje sa krizom, dokazano otporni”, rekla je Bulatović u emisiji Newsnight na televiziji N1.

Dragna Popadić ističe da je pogrešna ideja da ljudi na naznake teške situacije i krize reaguju panikom.

“Ljudi na takve teške situacije deluju povećanom empatijom i solidarnošću”, rekao je Popadić.

Govoreći o tome da li su krize učinile srpsko društvo otpornijim ili je ono baš zbog toga postalo osetljivije, Popadić podseća da milioni ljudi širom sveta žive daleko teže, a zaboravljeni su i skrajnuti.

“Ako govorimo o našem društvu, ono je ih tih kriza (devedesetih) izašlo živo, ali ne mnogo zdravo i normalno”, rekao je on.

Dodaje da su ljudi kao pojedinci “žilaviji” nego što misle.

“Nije to velika uteha ali činjenica je da je to tako”, kaže.

Popadić navodi podatak da 50-70 odsto ljudi koji prolaze kroz krize, uključujući lične, kao što su smrt partnera ili razvod, prođe nepovređeno, a 10-20 bude povređeno, čak i trajno.

Naveo je primer četvorogodišnje opsade Sarajeva od strane vojske bosanskih Srba, rekavši da bi se ljudima činilo neizdrživo kada bi im posle godinu dana rekli da ih čekaju još tri, međutim, Sarajlije su to izdržale i preživele.

“Sva ova priča sa koronom je ništa prema tome”, rekao je Popadić.

Bulatović ističe da adaptacija u kriznoj situaciji definitivno košta, dok je savremeni trend diskursa otpornosti predstavlja ljudima krizu kao nešto što je neminovno, a odgovornost prebacuje u velikoj meri na pojedinca.

“Da biste bili otporni ne treba samo da izdržite, nego morate da to nekako prevaziđete i da ostvarite rast”, ističe ona.

Društvo ne priznaje ranjivost određenim grupama ljudi, a neki su ranjiviji od drugih i to mora da bude priznato, dodaje Bulatović.

Dragan Popadić kaže da je pitanje koliko imamo poverenja u društvene institucije i da naglasak ne treba da bude na tome kako će pojedinci reagovati, već koliko će društvo učiniti za te pojedince.

Na pitanje koliko kao društvo imamo solidarnosti, Popadić kaže – moglo bi biti bolje.

“Nameće se taj narativ – svi mi moramo biti potpuno jedinstveni. To je jedna besmislena, štetna priča. Ljudi znaju šta je solidarnost i znaju da to ne znači da moramo da mislimo isto, glasamo isto…” naglašava on.

Govoreći o krizi na primeru epidemije koronavirusa, ocenio je da su zdravstvo i obrazovni sistem uspeli dobro da odreaguju.

Obrazovni sistem je uspeo da solidarno funkcioniše, a ono što se pojavljuje kao veća opasnost je pritisak spolja, rekao je Popadić, navodeći primer preispitivanja udžbenika iz biologije zbog toga što sadrži naučne činjenice o raznovrsnosti biološke osnove pola i polnih karakteristika.

Uvođenje moralne policije može da bude jako opasno, upozorava Popadić. Aleksandra Bulatović na to ističe da udžbenik nije stvar morala, nego naučnih saznanja.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare