Gosti N1: Bilčikov izveštaj očekivan, Srbija se sve više udaljava od EU

Vesti 25. feb 202122:03 > 22:09 7 komentara

Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike i Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja ocenili su u emisiji 360 stepeni da su Bilčikov izveštaj i usvojeni amandmani potpuno očekivani, kao i da je očigledno da se naša zemlja u poslednjih nekoliko godina udaljava od Evropske unije. Oni su poručili da amandmani i rezolucija Evropskog parlamentu u kojima se od Srbije traži da razreši afere Jovanjica, Krušik, Telekom i rušenje u Savamali predstavljaju jasnu poruku Beogradu da je "kredit potrošen i da Brisel više "neće žmuriti nad sve lošijim stanjem u oblasti vladavine prava i slobode medija".

„Evropska unija je poslala jednu veoma direktnu poruku, u smislu da su istekli svi krediti, da je izgubljeno poverenje, ali i da je izgubljeno i strpljenje. Unazad dve godine Srbija ne liči na zemlju koja je nedvosmisleno opredeljena za napredak i članstvo u Evropskoj uniji. Primetili smo da sve ključne reforme, koje su uglavnom u oblasti vladavine prava, ne idu tempom kojim bi trebalo“, smatra Majstorović.

Dodaje da postoje brojni izveštaji koji govore o eroziji stepena demokratije u našoj zemlji, slobode izražavanja i povećanom obimu korupcije.

Ocenjuje da su evroparlamentarci izveštajem želeli da sačuvaju svoj kredibilitet i da se ograde od onoga što se dešava u Srbiji.

Povezane vesti

„Odlučili su da floskule koje čujemo u izveštaju Evropske komisije sada vrlo konkretizuju i ukažu na tri, četiri afere koje opterećuju srpsku javnost. Svaka vlast koja ima mirnu savest ne bi trebalo da ima problem sa pominjanjem ovih afera, već da sledi preporuke“, istakao je Majstorović i dodao da je na vlastima da dokažu da pravni principi funkcionišu u našoj državi.

Gavrilović navodi da potezi Evropske unije predstavljaju „znak da nas Evropa nije zaboravila“.

„Očito je da je ono što se dešava u poslednje dve godine erozija vladavine prava, odnosno onoga što su elementi države. U kontekstu toga, ja ovo vidim kao neku vrstu testova, domaćih zadataka“, rekao je on.

Podsetio je da je i bivša vlast imala takvu vrstu „domaćih zadataka“, odnosno 24 slučaja koja je trebalo da se reše, a koje je nasledila vlast na čelu sa Aleksandrom Vučićem.

„Od 24 slučaja imamo situaciju da je samo u slučaju Veterinarskog zavoda Dragan Đurić dobio nanogicu na neki smešan vremenski period. Nekažnjivost je ovde drugo ime za Srbiju“, istakao je Gavrilović.

Srđan Majstorović
N1

On je ukazao da Evropska unija želi da proveri „da li smo država samo na papiru“.

Podsetio je na jednu od najvećih afera – Krušik, i napomenuo da je tužilac u tom slučaju bio u obavezi da se oglasi.

Majstorović je ukazao da su ovakvi potezi Evropske unije očekivani( donošenje EU izveštaja), kao i da nije iznenađen ovakvim sledom događaja.

„Svako ko je iznenađem ovakvim razvojem situacije prosto nema dodir sa realnošću“, naglasio je Majstorović.

On je podsetio da SNS ima kontinuitet vlasti od skoro 10 godina kao i da je posle toliko vremena postalo „nemoguće sakriti sve one mane, krize, kao i afere koje su se dešavale“.

Komentarišući reakciju predsednika Srbije Aleksandra Vučića na pominjanje afera u Evropskoj uniji, Gavrilović navodi da već dve godine Srbija nema šefa prgovaračkog tima sa EU, kao i da je „Srbija počela da se udaljuje od Evropske unije“.

„Imamo ministarku za evropske integracije koje u našim monitorinzima skoro da nema. Teme evropskih integracija uopšte nisu bile teme u medijima, a imajući u obzir ko ima najveći uticaj u medijima, to je pokazivalo i agendu. Udaljavanje od EU se desilo, i sada ovaj izveštaj i ukazivanje na glavne probleme je nešto što je sjajno. Drugo, koliko znam Vučić je pravnik, i svaki pravnik zna da sudski proces ukazuje da li je neko kriv ili nije. A EU je ukazala potrebu da se reše afera. Samo hapšenje za nešto nije dokaz da je neko kriv“, napomenuo je Gavrilović.

On je naglasio da bi institucije koje su nadležne za borbu protiv koprupcije morale da otkriju kako su ovi slučajevi mogli uopšte da se dese.

„Srbija je država u kojoj je suspendovan pravni sistem i koja ne sakncioniše krivična dela korupcije i kriminala“, kazao je Gavrilović.

Majstorović je ukazao na specifičnosti vlasti u Srbiji, koja iako ima cilj da uđe u Evropsku uniju, ima ministre koji se otvoreno protive toj ideji.

„To je fenomen koji se retko viđa u drugim državama, koje su kandidati. Ne mislim da Srbija uopšte ima prostor da zaoštrava odnose sa Evropskom unijom“, kaže on i ocenjuje da EU neće tolerisati „ispade i incidentne situacije“.

360 s
N1

„Živimo u vremenu kada se prate svi mediji i sve izjave, pa i na društvenim mrežama, i neko će zapamtiti ko je šta rekao. To je vrlo štetno i nema nikakvog efekta u krajnjoj liniji. Srbija nije članica EU, ali više od 70 odsto investicija dolaze iz Evropske unije, veoma je jasno u kom pravcu Srbija ide, i od koga zavisi njen ekonomski i svaki drugi razvoj“, podvukao je Majstorović.

Gavrilović je otkrio d je BIRODI krenuo da radi monitoring centralnih informativnih emisija od decembra.

„Evropska unija je pozitivna 15 odsto, SAD 7,4 odsto, Rusija 84,3 odsto i Kina 81,8 odsto. To su rezultati sa nacionalnih televizija i N1. Imamo jedan trend ‘guranja’ Evropske unije. EU i SAD su neutralno predstavljane, dok su Rusija i Kina pozitivno predstavljane. Očigledno je da je tema vakcina postala i politička tema, i mislim da će biti ozbiljna izborna tema“, ukazao je Gavrilović.

Majstorović je ukazao da u amandamnima Bilčikovog izveštaja jasno piše da Srbija treba da bez ikakvih rezervi objasni građanima ko nam je glavni donator i ko obezbeđuje najviše stranih direktnih investicija.

„To je Evropska unija. Samo u toku pandemije, nekih 3, 3 milijarde je izdvojeno za sve države zapadnog Balkana“, podseća Majstorović.

„Međutim, kad pitate građane, zbog poplave ovih vesti (o Kini i Rusiji), stičete utisak da prioriteti Srbije leže na drugoj strani, dok je u relanosti drugačije“, ističe on.

Majstorović je naglasio da je glavno pitanje za vlast u ovoj zemlji zašto su od EU, koja je toliko pomagala i ulagala, „draži zajmovi koje ćemo vraćati godinama“.

Komentarišući pregovore između vlasti i opozicije, Gavrilović navodi da su zahtevi opozicije i onoga o čemu se razmišlja sa strane vlasti „dve odvojene reke“.

„U ovom političkom i medijskom ambijentu ja zaista ne vidim prostor koji je moguć za dogovor“, naveo je on.

Govoreći o medijima i predstojećim izborima, Majstorović je rekao da će pitanje funkcionalnosti nezavisnih medija i otvorenosti medija za nastupe opozicionih stranaka ostati u fokusu Evropske unije.

„Sloboda medija, funkcionisanje i ekonomski pritisci na medije će biti praćeni od EU“, kazao je Majstorović.

Govoreći o REM-ovoj odluci da stavi pod nadzor N1, on je podsetio da ova institucija ima upitnost legaliteta, kao i da radi već šest godina po Statutu koji nije verifikovan od strane Skupštine Srbije.

„Da li REM radi zakonito? Dobro je što radi monitoring, ali metodologija koju REM koristi je nameštena da ne meri ništa i nije usklađena sa metodologijom ODIHR-a… Ukoliko će oni ponovo to da rade, biće to zloupotreba REM-a“, zaključio je Gavrilović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare