Godinu dana Vlade: Servis predsednika Srbije pregurao dve trećine mandata

Vesti 28. okt 202107:30 30 komentara
AFP/Oliver Bunić

Vlada Srbije izabrana 28. oktobra 2020. svoju prvu godišnjicu dočekuje usred najjačeg epidemijskog talasa dosad i jednom nogom u izbornoj kampanji koja će formalno početi u februaru. Tada će aktuelna vlada i zvanično postati tehnička, iako od tog epiteta nije daleko još od samog formiranja.

Prva godišnjica druge vlade Ane Brnabić ujedno je i poslednja, uprkos tome što je čine stranke koje imaju ukupno 230 poslanika u parlamentu, što je apsolutni rekord u posledjnih trideset godina ne samo u Srbiji, već i u Evropi.

Vlada čije je trajanje voljom predsednika Srbije Aleksandra Vučića oročeno na petnaestak meseci po svemu sudeći biće zaboravljena brže nego što je trajalo njeno formiranje, a umesto kao servis građana kabinet Ane Brnabić više je delovao kao servis predsednika Srbije.

Povezane vesti:

Broj mandata koje je na izborima 21. juna prošle godine osvojila Srpska napredna stranka (188 od ukupno 250) omogućavao je Vučićevoj partiji da potpuno samostalno formira izvršnu vlast, što je u teoriji moglo da bude učinjeno još u avgustu, nedugo po konstituisanju novog saziva parlamenta. Ipak, Srbija je dobila novu vladu tek 130 dana nakon parlamentarnih izbora, po čemu je takođe dobila istorijski karakter jer se čekala najduže u poslednjih dvadeset godina.

Kuriozitet izbora aktuelne vlade je da u njoj, posle pune dve decenije, nema „večitog ministra“ Rasima Ljajića. Lider Socijademokratske partije Srbije i apsolutni rekorder po dužini ministarskog staža od uvođenja višestranačja u Srbiji odlučio je da se posveti „jačanju stranke i razvoju njene infrastrukture“,

U novom sazivu Vlade zamenjeno je pet ministara iz redova Srpske napredne stranke, dok se broj ministara članova Socijalističke partije Srbije sa pet u prethodnom sveo na svega dva.

Dvoje povratnika i deset novih imena među ministrima

Resore je zadržalo svega petoro ministara – Siniša Mali (finansije), Zlatibor Lončar (zdravstvo), Branislav Nedimović (poljoprivreda), Jadranka Joksimović (evropske integracije) i Vanja Udovičić (omladina i sport).

Još šestoro „starih“ ministara našlo se i u novoj Vladi, ali sa novim zaduženjima, od starih lica tu je i dvoje „povratnika“ (Maja Gojković i Nikola Selaković), dok je deset imena potpuno novo u izvršnoj vlasti.

Sa novom Vladom dobili smo i dva nova ministarstva – za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na čelu sa bivšom potpredsednicom Demokratske stranke Gordanom Čomić, i za brigu o porodici i demografiju, koje predvodi dugogodišnji novinar i urednik Ratko Dmitrović, čiji je Srpski patriotski savez (SPAS) u međuvremenu kolektivno pristupio naprednjacima.

Na početku svog drugog mandata, premijerka je navela da će nova vlada, osim što će biti vlada kontinuiteta, biti i jedinstven tim sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, jer je, kako je rekla, to donelo mnogo dobrog zemlji i građanima i u proteklom periodu.

„Ova vlada imaće šest ciljeva o kojima će posebno voditi računa – borba protiv kovida, Kosovo i Metohija, borba protiv organizovanog kriminala i rat protiv mafije, nezavisno odlučivanje Srbije, vladavina prava i ubrzanje reformi i dalje ekonomsko jačanje Srbije”, naglasila je Brnabić.

Instagram / Ana Brnabić

Koliko je borba protiv kovida-19 bila uspešna najbolje znaju zdravstveni radnici iz „crvene zone“, a uprkos tome što je Srbija bila među prvim zemljama koje su nabavile vakcine protiv koronavirusa, vakcinisano je tek nešto više od pedeset odsto punoletnih građana.

U javnosti, posebno stručnoj, prevladava mišljenje da su Vladine mere za sprečavanje širenja virusa više bile u funkciji nezameranja biračkom telu nego stvarnoj nameri da se kovid-19 koliko-toliko stavi pod kontrolu. Tome u prilog ide i višemesečno oklevanje s uvođenjem kovid propusnica, a zatim i njihovo dejstvo ograničeno na ugostiteljske objekte i to samo u kasnim večernjim satima.

U fokusu javnosti početkom februara bilo je hapšenje kriminalne grupe Veljka Belivuka koja je osumnjičena za najteža krivična dela, među kojima su i svirepa ubistva. Grupa je povezivana sa kavačkim klanom, ali i sa pripadnicima vlasti, a premijerka je hapšenje nazvala „najvećim udarom“ organizovanom kriiminalu u Srbiji još od 2003. godine i operacije „Sablja“.

Vlada Srbije jedna od najnetransparentnijih u regionu

Rad Vlade Srbije obeležila je i netransparentnost, na šta je u svom istraživanju ukazao i Centar za evropske politike. Vladi je zamereno na tome što ne stavlja na uvid javnosti dnevni red i zapisnike sa sednica, a još veći problem je to što se određeni akti koje Vlada usvaja, poput zaključaka, po pravilu ne objavljuju.

Po pitanju izveštavanja o svom radu, Vlada Srbije je jedna od najnetransparentijih u regionu, a gora je samo Vlada Albanije koja uopšte ne podnosi izveštaje.

I drugi kabinet Ane Brnabić nastavio je sa praksom davanja novčane pomoći stanovništvu, pa je tako novac redom isplaćivan penzionerima, nezaposlenima, onima koji su se vakcinisali, uz poseban paket namenjen svim punoletnim građanima. Kao šlag na tortu, penzionerima je predsednik Srbije obećao i dodatnih 20.000 dinara, koje će, slučajno ili ne, dobiti u jeku izborne kampanje.

Jedan od medijski najprisutnijih članova Vlade bio je ministar finansija Siniša Mali, nad kojim se nadvila senka Pandorinih papira, unoseći nelagodu u odgovore ministra sa zvanično najmanjom platom na pitanja novinara o vlasništvu nad 24 luksuzna stana u Bugarskoj.

Anđelka Atanasković
Printscreen/Youtube/Ministarstvo privrede Republike Srbije

Za razliku od Malog, ministarka privrede Anđelka Atanasković bila je pošteđena medijske pažnje, pa je njena prepoznatljivost bila takva da se s pravom može postaviti pitanje da li bi njeno ime i prezime asociralo prosečno informisanog građanina da je reč o nekome ko vodi jedan od najvažnijih resora u državi. Da lik ministarke privrede ne bude potpuno nepoznat javnosti pobrinuli su se organizatori sabora „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju”, koji su joj letos ukazali čast da otvori manifestaciju.

Priliku za povećanje medijske vidljivosti ministarka Atanasković imaće u poslednjoj trećini svog oročenog mandata, a kulminacija funkcionerskih aktivnosti svih predstavnika vlasti očekuje se, već poslovično, tokom izborne kampanje.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare