FHP: „Oluja“ dovela do raseljavanja oko 200.000 Srba i uništavanja imovine

Vesti 04. avg 202210:50 > 11:02 7 komentara
fond za humanitarno pravo
hlc-rdc.org

Fond za humanitarno pravo ocenio je da operacija „Oluja” dovela do raseljavanja oko 200.000 Srba, i uništavanja i pljačke njihove imovine.

„Tokom vojno-policijske operacije „Oluja” su hrvatske oružane snage počinile sistematske i rasprostranjene zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti.  Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine, 410 civila koji su odlučili da ostanu u svojim kućama ubijeno je za vreme i odmah nakon ove operacije. U dokumentu je naglašeno da ovaj spisak nije konačan. U evidenciji D.I.C. Veritas nalaze se imena 1.877 Srba koji su poginuli ili nestali u „Oluji“, od kojih su 1.228 bili civili“, stoji u saopštenju Fonda za humanitarno pravo.

FHP podseća da ni nakon 27 godina pravda za žrtve „Oluje” nije dostignuta.

„Presudom Žalbenog veća Haškog tribunala iz 2012. godine hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su krivične odgovornosti za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine. Međutim, nalazi suda da su tokom operacije „Oluja“ počinjeni brojni zločini nad srpskim civilima nisu dovedeni u pitanje“, podseća se u saopštenju i dodaje da većina tih zločina do danas nije procesuirana.

„Nijedna žrtva „Oluje” danas u Srbiji nema status civilne žrtve rata. I prethodno i sadašnje zakonsko rešenje onemogućavaju sticanje ovog statusa žrtvama koje su nastradale van teritorije Srbije. Tako izbeglice iz Hrvatske ostaju bez finansijske, zdravstvene i psihosocijalne podrške“, stoji u saopštenju.

Fond za humanitarno pravo je pozvao institucije Srbije i Hrvatske da prestanu sa političkom zloupotrebom žrtava kroz nacionalističke diskurse.

„Umesto toga, potrebno je uspostaviti međudržavnu saradnju u procesuiranju odgovornih za zločine počinjene u „Oluji“, a žrtvama omogućiti sticanje statusa civilnih žrtava rata i dostojanstvene uslove života“, naveo je FHP u saopštenju.

„Stav FHP-a je da ratni zločini počinjeni tokom „Oluje“ moraju biti procesuirani i da bi međudržavni sporazum o procesuiranju optuženih doprineo pravdi za žrtve i vladavini prava daleko više od suđenja u odsustvu, koja postaju praksa u celom regionu“, navodi se u saopštenju.

FHP podseća i da se u Srbiji, od 2015. godišnjice „Oluje“ obeležavaju centralnim državnim komemoracijama, u zajedničkoj organizaciji sa Republikom Srpskom.

Zloupotrebljavanje žrtava

Ocenjeno je da „viktimološki diskurs koji prati državna obeležavanja „Oluje“ politički zloupotrebljava žrtve i izvučen je iz šireg konteksta rata u Hrvatskoj“.

„Pored toga što su žrtve i njihove porodice nevidljive za institucije Srbije, na obeležavanjima se ignorišu činjenice o prisilnoj mobilizaciji izbeglica, ali i o etničkom čišćenju koje su srpske snage sprovodile pre „Oluje“ na teritoriji tzv. Republike Srpske Krajine“, naveo je FHP.

FHP je naveo i da „predstavnici vlasti u Srbiji tokom cele godine instrumentalizuju sećanje na „Oluju“ u svrhu zastrašivanja, ratnog huškanja, obračuna sa političkim protivnicima i istorijskog revizionizma“.

Navedeno je da se u Hrvatskoj godišnjice „Oluje“ proslavljaju na najvišem državnom nivou, kao dan pobede i oslobođenja, uz ignorisanje civilnih žrtava srpske nacionalnosti.

Na marginama ovih proslava česta je ustaška ikonografija, podseča se u saopšetnju.

„Iskorak ka pomirenju učinjen je pre dve godine, kada je potpredsednik vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević prisustvovao proslavi „Oluje“ u Kninu, a hrvatski premijer i ministar branitelja komemoracijama srpskih žrtava u Gruborima i Varivodama“, dodao je FHP.

Podsetio je da to nije postalo praksa u zvaničnoj politici sećanja i da su godišnjice „Oluje“ praćene odlikovanjem lica osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine, što, kako je navedeno u saopštenju, dovodi do produbljivanja nepoverenja među zajednicama.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare