Eparhija: Obnova svetinja dogovorena sa UNDP, a ne s kosovskim institucijama

Vesti 23. jun 202109:21 > 09:21 0 komentara
N1

Eparhija raško-prizrenska nije imala nikakav sastanak i dogovor sa institucijama iz Prištine u vezi sa obnovom pravoslavnih hramova, oglasili su se iz eparhije raško-prizrenske, nakon nedavne najave kosovskog ministra kulture da je dogovorena restauracija kulturnih spomenika, među kojima su i tri verska objekta SPC na Kosovu.

Kosovsko ministarstvo kulture, omladine i sporta, saopštilo je ovog vikenda da je zajedno sa UNDP-om i Kancelarijom EU na Kosovu, pokrenulo program restauriranja 21 kulturnog spomenika na Kosovu, među kojima su i objekti SPC, piše portal KoSSev.

Kosovski ministar kulture Hajrula Čeku oglasio se ujedno i potvrdio da je ovim programom obuhvaćena restauracija – manastira Draganac, crkve Sv. Bogorodice u Kosovskoj Kamenici i manastira Tamnica.

Kasno sinoć reagovala je i eparhija raško-prizrenska, navodeći da su povodom obnove svetinja bili u kontaktu samo sa predstavnicima UNDP-a.

„Predstavnici Eparhije su o obnovi tri gorepomenute svetinje razgovarali samo sa predstavnicima UNDP (organizacije Ujedinjenih nacija za razvoj), koji su izrazili spremnost da kao međunarodna organizacija finansiraju proces obnove, u saradnji sa kancelarijom za duhovnu i kulturnu baštinu Eparhije. Na sastanku nije bilo nikakvog govora o učešću ministarstva kulture iz Prištine“, poručili su iz ove Eparhije.

Najava o restauraciji verskih objekata, stiže nakon više pisama Čekua, ali i drugih prištinskih zvaničnika, upućenim međunarodnim organizacijama, u kojima tvrde da verski objekti SPC na Kosovu, ili kako oni smatraju „spomenici kosovskog kulturnog nasleđa“, nisu ugroženi, a nasuprot tvrdnjama SPC, ali i nalazima u izveštajima o stanju verskih sloboda na Kosovu.

Inicijativa kosovskih zvaničnika intenzivirana je nakon što je Europa Nostra početkom aprila uvrstila Visoke Dečane na listu sedam najugroženijih spomenika evropske kulture.

Čeku je ujedno nedavno u objavi na društvenim mrežama u 14 tačaka izlistao ono što vidi kao međuversku harmoniju na Kosovu – „kvalitet koji razlikuje kosovsko društvo“, te ujedno kazao da se na Kosovu „gaji posebno poštovanje prema našim bogomoljama“.

Takođe tvrdi da je većina prijavljenih incidenata sa verskih mesta počinjeno na muslimanskim objektima, a najmanje na pravoslavnim.

Drugačiji sadržaj o stanju verskih prava na Kosovu izražen je u odvojenim izveštajima koji su sačinili Stejt department i kosovsko civilno društvo.

Sa stavom kosovskog ministra se ne slaže ni Srpska pravoslavna crkva, kao i sama Eparhija raško-prizrenska koja upozorava na sve veću ugroženost objekata SPC na Kosovu i koja je nedavno prekinula komunikaciju sa kosovskim vlastima, dok ne sprovedu odluku Ustavnog suda iz 2016. o povratku manastirske zemlje Visokim Dečanima.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!