Ekološki aktivisti: Maske i distanca – nećemo biti kao oni koji su igrali kolo

Vesti 09. apr 202114:41 > 15:56 7 komentara

Predstavnici Pokreta "Odbranimo reke Stare planine" i Skupštine slobodne Srbije predstavili su zahteve protesta "Ekološki ustanak", koji je zakazan za subotu, a naveli su da se aktivisti neće ponašati kao oni koji su igrali kolo oko spomenika Stefanu Nemanji, već da će svi nositi maske i stajati u grupicama međusobno udaljenim par metara.

Aleksandar Jovanović Ćuta, govoreći o Ekološkom ustanku, kaže da ono što će se nadalje dešavati znači organizovanje države za ono što država ne radi – a to je da sprovodi zakone.

Iza okupljanja koje će početi u 13h u subotu stoji više od 70 organizacija iz zemlje i regiona, kazao je na konferenciji za medije na kojoj je predstavljeno 13 zahteva državi o pitanju ekologije.

On je rekao da je nekoliko organizacija formiralo zahteve, a usaglasilo oko 50. Imamo povelju koja je proizašla iz Skupštine slobodne Srbije – to su dva dokumenta koja su suštinski ista, dodao je.

Kaže da su krenuli da se okupljaju za čistu i zdravu Srbiju. Nastavićemo dalje da okupljamo ljude, ovaj posao možemo da isteramo samo ako budemo terali zajedno, kaže Jovanović.

Epidemiolog dr Zoran Radovanović je rekao da se radi o dva komplementarna dokumenta – jedan je načelan, a drugi koji je usvojilo 50-ak organizacija uključujući i Skupštinu slobodne Srbije je više aktivistički orijentisan.

Ova planeta postoji više od 14 milijardi godina, i njoj su se prilagođavali svi, od ameba, i niko ih nije ugrozio kao čovek – on je najveća pretnja opstanku života na Zemlji, kaže Radovanović koji konstatuje da je devastacija planete počela od industrijske revolucije i da se taj proces ubrzava.

Utrošimo resurse koji su nam dati za godinu dana – do leta, nama već danas nisu dovoljne ni dve planete veličine Zemlje da bismo ostvarili ono što je cilj – obnovljivost i ostavljanje resursa i budućim generacijama, kaže dr Radovanović. Podsećajući na rezolucije UN i druge agende, kaže da je u tom pogledu Srbija jedbna od „crnih rupa“ bar u Evropi i konstatuje da ne postoji kultura poštovanja resursa koji su nam dati, da ih bezočno ih uništavamo.

„Najdalje od Evrope i njenih standarda smo u pogledu ekologije. Skuplje će nas to stajati nego ostalih 36 zahteva na putu ka EU… Radi se o sumi koja je veća od svega što je pokradeno u ovoj nesrećnoj zemlju u poslednjih 30 godina“, kaže Radovanović i dodaje da se tom poslu mora pristupiti odgovorno i krajnje savesno. Ali, kaže, umesto toga postoji grabež i burazerska ekonomija „koja se ubrzava i sve vrtoglavije ide“ i tu je naš problem.

„Mi nismo ravnozemljaši, nismo bezobirni ljudi koji ignorišu epidemiološke mere, ali smo saterani u ćošak. Dok su mere na snazi dešavaju se ozbiljni procesi tako da ako mi sačekamo da se završi epidemija, gorštaci će ostati bez vode, vojvođanski paori bez zemlje, u Podrinju će ljudi ostati bez kuća i svi mi ćemo sve više biti ugroženi zagađenim vazduhom… Mi nemamo izbora – moramo da dignemo glas i zbog toga se sutra okupljamo uprkos nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji. Uprkos onom svetu koji smo gledali oko spomenika Stefanu Nemanji, mi ćemo svi sutra imati maske… To mora da bude princip, da pokažemo da smo svesni, okupljaćemo se u grupe od četiri do pet u krugu od jednog i po do dva metara, pa ćemo praviti razmak od jedan i po do dva do druge grupe… To znači da od centra jedne do centra druge grupe treba da bude bar tri metra. Tu će biti i muzičkih numera, ali nećemo da se bacimo u „dert“, nećemo da pravimo cirkus, ponašaćemo se krajnje odgovorno, jer vlast jedva čeka da pokaže kako smo problem i kako smo mi krivci za epidemiološku situaciju ako bi se pogoršala“, istakao je epidemiolog.

Akademik Vladimir Stevanović kaže da je čitav svoj vek na fakultetu predavao ekologiju u biogeografiju i da je ovome pristupio „jer je odnos države i društva prema životnoj sredini katastrofalan i toliko ignorantski da prelazi svaku meru, što se vidi na svakom koraku“. Raznovrsnost treba da se čuva, to je lična karta svake države, kaže i pita da li Srbija treba da se ponosi time što su joj reke kanalizacioni tokovi. Onda moramo da se zapitamo da li je ovo društvo normalno ako se to dozvoljava – Beograd i Novi Sad su jedina dva grada koja ne prečišćavanju vodu duž dunavskog vodotoka, svi ostali to rade, istakao je profesor.

Nalazimo se od tranzicije, nije samo ova vlast, ona je samo generisala sve i ogolela što-šta, e mi od tranzicije trudimo da idemo ka nekom nezadrživom razvoju – gradi se Beograd na vodi, ne znam šta sve, a onda se postavi pitanje imamo li prečistač za komunalne vode, rekao je. Akademik je rekao da treba da sarađujemo sa životnom sredinom a ne samo da budemo eksploatatori.

Pogledajte kakvi su oni potoci što se ulivaju u Savu i Dunav – to su đubrišta, treba svakog dana pokazivati đubre, da se narod opameti, rekao je i dodao da je narod duhovno opustošen i  fizički siromašan, a na njemu se ne radi, kaže. Dodaje da ima mehanizama da se to popravi – preko obrazovanja i sredstava za javno informisanje da se malo podigne svest.

Smatra da imamo dobre zakone, ali da je boljka glavna – njihovo sprovođenje.

Vladimir Stevanović
N1

 

„Kao odgovorni i zabrinuti građani i građanke Srbije zahtevamo od svih državnih institucija, političkih i društvenih elita, hitno rešavanje problema životne sredine i zahtevamo sledeće:

1. Poštovanje Ustava i postojećih zakona,

2. Usklađivanje propisa sa najvišim standardima životne sredine

3. Učešće građanki i građana u pitanjima zdrave životne sredine

4. Informisanje i obrazovanje o zaštiti životne sredine na svim nivoima

5. Zaštita prirode,

6. Zaštita svih šuma, zaustavljanje seče u zaštićenim opodručjima i pošumljavanje

7. Obustava gradnji i revizija štetnih projekata MHE

8. Očuvanje vodnih dobara

9. Zdrave urbane sredine

10. Odgovorno upravljanje otpadom

11. Da dišemo čist vazduh

12. Dobru energiju za sve

13. Sveobuhvatni održivi razvoj

Celo gostovanje pogledajte u snimku emisije N1 Studio Live.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare