Doktor Baskić: Nikako ne može da smeta ako je neko dobio različite vakcine

Vesti 22. apr 202117:45 > 18:44 106 komentara

Doktor Dejan Baskić sa Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, u kojem je sprovedeno istraživanje o verovatnoći razboljevanja od kovida kod vakcinisanih i nevakcinisanih kaže za N1 da "nikako ne može da smeta nekome ako je dobio različite vakcine" i da bi ih on najradije ukrstio.

„Sve ove vakcine su pravljene na različitim platformama, imaju različite mehanizme delovanja, kombinovanjem dve različite vakcine proširili bismo jačinu imunskog odgovora, i Fajzer i AstraZeneka i Moderna i Sputnjik razvijaju imunski odgovor samo na S protein koji jeste najbitniji, ali je jedan jedini, a kineska na sve komponente virusa. Tako da kad virus mutira, on najčešće mutira na tom S proteinu, i verovatno će se javiti mutacija koja će toliko promeniti taj S protein da tu neće moći da pomogne Fajzer i pomenute vakcine, ali će možda pomoći kineska vakcina“, kaže Baskić u Danu uživo na TV N1.

Povezane vesti

Dodaje da je jedno skorije istraživanje pokazalo da za brazilski soj uspešnost Fajzera i AstraZeneke mnogo više pada nego kod kineske vakcine, „baš zato što ona sadrži čitav umrtvljen virus“.

„Neminovno ćemo imati na jesen ili zimu treći ciklus vakcinacije, virus korone je ušao u ljudsku populaciju i mi ga se više nećemo osloboditi, očekujem da on uđe u godišnju vakcinaciju kao virus gripa. Ne vidim zašto bi bio problem ako sam u prvoj fazi dobio Fajzera, da na jesen dobijem kinesku ili neku treću vakcinu“, navodi doktor i dodaje da se naravno u Srbiji digla prašina kada je objavljeno da je bilo pojedinaca koji su dobili različite vakcine jer je prekršen neki protokol, „a da li to može nekome da smeta – ne“.

Podseća da je istraživanje koje je sprovedeno u Domu zdravlja Kragujevac na 28.630 vakcinisanih i više od 100.000 nevakcinisanih pokazalo da jedna doza vakcine smanjuje verovatnoću od oboljevanja od kovida četiri puta, a dve doze osam puta.

„Prema današnjim podacima, kada imamo 2.791 novoobolelog, da je osam puta manji rizik imali bi 349 novih slučajeva, a sa tim brojkama radili bi kafići i restorani i vratili bi se u normalan život. Ovo sasvim jasno govori koliko bi se normalnije živelo ako bismo se svi vakcinisali“, ističe Baskić.

Na pitanje da li se neka vakcina izdvaja, kaže da bi bilo potrebno malo više vremena da bi se došlo do definitivnih zaključaka, „ali na prvu loptu izgleda da je Fajzer najbrži u odgovoru, odnosno pacijenti koji su primili makar jednu dozu, već posle četiri nedelje su u vrlo malom procentu oboljevali, kod ruske je to od četiri do šest nedelja, a kineska je malo sporija“.

„Ne mogu da kažem ipak da je neka bolja ili lošija, kada se sve sabere, od svih osoba koje su vakcinisane Fajzerom, jedan posto je oboleo, a kod Sinofarma dva odsto. Sad vi možete da kažete da je Fajzer duplo bolji od kineske vakcine, ali kad to prevedemo na brojeve, na 100 ljudi bi jedan oboleo sa Fajzerom, a dva sa Sinofarmom, što je nikakva razlika“, kaže Baskić.

Na pitanje koliko nas štiti vakcina, on navodi da na osnovu druge i treće faze kliničkih ispitivanja vakcina koje su objavili sami proizvođači, one štite oko šest meseci, a što se tiče podataka iz Srbije još ne mogu da ih saopšte jer je u januaru krenula vakcinacija, te se prvi podaci mogu očekivati krajem leta.

A da li će se u sledećoj fazi vakcinacije primati jedna ili dve doze vakcine, on kaže da „ukoliko dominantni soj koji tada bude vladajući ne bude potpuno izmenjen moguće da ćemo primati samo jednu dozu, a ako se skroz izmeni, verovatno ćemo morati dve doze“.

„Što više nas je vakcinisano i preležalo koronu virus ima manje šanse da se širi“, ukazuje on.

Očekivano da se vakcina neće primiti kod svakoga

Na pitanje zašto su se neki ljudi koji su revakcinisani ipak razboleli od kovida, Baskić navodi da smo „imali dokazane podatke da su ljudi preležali koronu pa su se ponovo razboleli, pa ako prirodni imunitet nije bio dovoljan da vas zaštiti, onda i vakcina koja je slabiji imunski odgovor može da ne obezbedi tu zaštitu“.

„Očekivano je da se vakcina neće primiti kod svakoga, obolevaju ljudi i posle vakcine, ali u mnogo manjem broju nego nevakcinisani“, kaže on i dodaje da pacijenti koji su vakcinisani, a pogotovu revakcinisani, imaju mnogo manje šanse da obole od upale pluća i budu hospitalizovani“.

A da li ima podatke da je neko ko je revakcinisan preminuo od kovida, navodi da tu varijabilu nisu uključili u istraživanje.

„Veoma je teško dati definiciju smrti od korone. Nezgodno je reći da li je i neko ko je bio nevakcinisan a bio pozitivan umro zbog korone ili nečega drugog. Stručno gledano to su vrlo nezgodna pitanja, traže mnogo više podataka o takvim pacijentima“, navodi doktor i dodaje da ne kaže da se u narednom periodu neće i time baviti, ali da su im sada bili prioritet neki osnovni podaci o vakcinaciji i vakcinama.

Kada se radi o dojiljama i trudnicama, kaže da nije video dokaz koji bi mogao da ukaže da vakcina ili preležana bolest mogu da dovedu do oštećenja ploda,  kao i da je zvanična preporuka da trudnice u skladu sa svojim stanjem i posle konsultacija sa lekarima donesu odluku o vakcinaciji.

A zašto neko ko je revakcinisan nema antitela, imajući u vidu da postoje i takvi slučajevi, doktor kaže da razlog može da bude da se vakcina nije primila zbog nekih genetskih predispozicija, ali da to što neke vakcinisane osobe nemaju antitela, ne znači da nisu zaštićeni.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare