Đurović: U Srbiju ušlo oko 7.000 ljudi iz Ukrajine, ne možete ih ignorisati

Vesti 11. mar 202214:07 0 komentara
REUTERS/Alexander Ermochenko

Direktor centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović izjavio je da su uputili apel Vladi Srbije da donese odluku o pružanju privremene zaštite na godinu dana za izbeglice koje dolaze iz Ukrajine.

Đurović je agenciji Beta rekao da je, prema njihovim procenama, u Srbiju kod prijatelja, rodbine, ili u neki privatni smeštaj već došlo oko 2.000 ljudi iz Ukrajine, a da je u zemlju ušlo oko 7.000.

„Već su to brojke za koje je jasno da ne mogu da prođu kroz redovnu azilnu proceduru“, kazao je Đurović.

Naglasio je da izbeglice trenutno imaju pravo boravka u Srbiji od 90 dana, ali da sem boravka nemaju pravo na smeštaj, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i druga prava.

„Zato je bitno da se to zakonski uredi. Taj mehanizam postoji, to je mehanizam privremene zaštite i on se aktivira onda kada dolazi do masovnog priliva ljudi u zemlju zbog okolnosti koje su nepredviđene i koje se odnose na ovakvu situaciju“, kazao je Đurović.

Prema njegovim rečima, privremena zaštita bi bila sasvim dovoljna dok se situacija u Ukrajini ne smiri i dok se institucije u Srbiji uigraju.

„To je pravi mehanizam za ovakvo stanje. Kada imate 2.000 ljudi, već ne možete da ignorišete njihovo prisustvo. To su ljudi koji imaju nešto novca, podršku rodbine, ali pitanje je vremena kada će oni da ostanu bez mogućnosti da finansiraju svoj boravak ovde“, rekao je on.

Direktor centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila je naglasio da oni po isteku 90. dana nemaju nikakav osnov boravka u Srbiji, nakon čega bi ili morali da zatraže azil, ili da pomoć potraže u nekoj drugoj zemlji.

„Traženje azila kod nas ne funkcioniše. Prošle godine je svega 14 azila dodeljeno. Nemoguće je da Kancelarija za azil obradi 2.000 zahteva izbeglica koje su kod nas, to je tehnički nemoguće“, istakao je Đurović.

On je naglasio da je direktiva o privremenoj zaštiti već pokrenuta na nivou Evropske unije i da se sada od pojedinačnih članica očekuje da donesu odgovarajuće akte.

„Neke su već donele koje su u našem susedstvu, kao što su Mađarska i Hrvatska. Mi moramo da reagujemo, iako nismo u EU, da ljudi koji dođu kod nas imaju set prava koji će im pomoći da prevaziđu ovakvu okolnost“, kazao je Đurović.

Objasnio je da taj set prava obuhvata pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na smeštaj, pravo na ličnu ispravu, radnu dozvolu, obrazovanje i niz sličnih prava koje bi izbeglice iz Ukrajine dobile na period od jedne godine.

Predložio je i da se razmotri opcija da oni ne budu smešteni u kampovima, već negde bliže urbanim sredinama.

„Ovo su ipak ljudi koji imaju bliske veze sa nama i lakše se mnogo integrišu u sistem“, istakao je Đurović.

Najnovije informacije pratite u BLOGU UŽIVO i na stranici RAT U UKRAJINI.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!