Srbija će nastaviti da maksimalno pomaže izbeglicama, sve dok i poslednji od njih ne bude imao sve uslove za dostojanstven život, od krova nad glavom, školovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite, poručio je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić na skupu kojim je obeleženo 70 godina od usvajanja Konvencije UN o statusu izbeglica.
Ne volim da pričam o brojevima, kada govorimo o izbeglicama i raseljenim, to su ljudi s teškim sudbinama, ali moramo uvek da imamo na umu da je u protekle tri decenije u Srbiju došlo najmanje pola miliona izbeglih i raseljenih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sa Kosova i Metohije, rekao je Dačić.
Najveći deo njih odlučio je da ostane ovde, zasnovali su porodice, zaposlili se, pokrenuli biznis, ali uvek je pravo pitanje – zašto ni posle nekoliko decenija nisu otvorena vrata za njihov povratak u rodne kuće i na imanja koja su morali da napuste, upitao je Dačić.
Zašto se tek svaki osmi ili deseti od njih vratio u Hrvatsku ili u Bosnu i Hercegovinu, a na Kosovo i Metohiju manje od dva odsto raseljenih. Izbeglička priča ima uvek dve strane, rekao je Dačić i naglasio da je dužnost Srbije da prihvati svoje sunarodnike i da im pruži najviše što može i mi smo to učinili, činimo i danas.
Još veća obaveza je bila onih drugih, ukazao je predsednik Skupštine, da im se omogući da se vrate svojim kućama iz kojih su isterani, što se, nažalost, nije dogodilo, radilo se sve da im se povratak uskrati.
Kao ministar spoljnih poslova bio sam zadužen i za sprovođenje Regionalnog stambenog programa, u okviru kojeg smo gradili i dodeljivali stanove izbegličkim porodicama, podsetio je Dačić.
Srbija je najveći korisnik ovog programa, i do sada je više od 6.000 porodica dobilo stanove.
Srbija pokazala humano lice prema migrantima
Dačić je, govoreći o izbeglicama koje godinama prolaze kroz Srbiju, na svom putu iz Azije i Afrike ka Zapadnoj Evropi, kazao da je srpski narod prema njima pokazao svoje humano lice, kao retko ko u Evropi.
Prema njegovim rečima, milion ljudi je prošlo kroz Srbiju u tom izbegličkom talasu, bez ikakvog problema, bez bilo kakve zdravstvene ili druge krize.
Pitanje izbeglica ne sme biti političko pitanje, onako kako se nažalost tretira u velikom delu Evrope i sveta. To je samo stvar humanosti i vaše spremnosti da pomognete kada je neko u nevolji. Mi to tako vidimo, zaključio je Dačić.
Na današnji dan obeležava se 70 godina od Ženevske konvencije o statusu izbeglica i 45 godina UNHCR, a najvažnija odredba je zabrana vraćanja izbgelica sa granica, odnosno zabrana prisilnog vraćanja u države u kojima im preti opsanost po život i progon.
Predstavnica UNHCR u Srbiji Frančeska Boneli podsetila je da je od devedesetih godina Srbija, u saradnji sa UNHCR, primila skoro 700.000 izbeglica i raseljenih lica.
Srbija je pokalaza solidarnost sa migrantima i tokom pandemije kovid-19, jer je bila prva od evropskih zemlja koja je uključila i izbeglice u proces vakcinacije, rekla je Boneli.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar podsetila je na 2015. godinu kada su Srbija i EU zajedno odgovorile na migrantsku krizu.
Srbija je 2018. godine usvojila novi zakon o azilu, koji predstavlja dobru bazu za regulisanje pitanja azila i u skladu se sa pravnim tekovinama EU, dodala je ona.
Predstavnik Saveta Evrope u Srbiji Tobijas Flesenkamper ohrabrio je Srbiju da ratifikuje svoje ranije preuzete obaveze koje se tiču konvencije SE kada je reč o pravu na državljanstvo.
Flesenkemper je rekao da je SE uveo evropski pasoš kvalifikacija za izbeglice koje ne mogu da dokažu svoja svedočanstva o stečenom obrazovanju i kvalifikacijama, pozdravljajući što je Srbija među 13 zemalja koje su se pridružile tom sporazumu.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare