Brojne kritike Nacrta zakona o policiji, evroposlanici i NVO za brisanje odredbi

Vesti 20. dec 202219:53 11 komentara

I evroposlanici kritikuju Nacrt zakona o policiji. Nekoliko njih poslalo je pismo Vladi Srbije u kojoj traže izbacivanje odredbi o biometrijskom nadzoru. Prašina oko novog zakone ne sleže se ni u Srbiji. Nakon konferencije koju je MUP juče organizovao ne bi li javnosti i medijima pojasnili novine koje uvode, danas su organizacije civilnog društva, takođe na konferenciji, objašnjavali brojne primedbe. Najavljuju da će tokom rasprave tražiti da se određene odredbe izbrišu, a pojedine izmene.

Šta će javne rasprave o Nacrtu zakona o policiji promeniti ne može se tačno pretpostaviti, ali jedno je sigurno – Nacrt je već deset dana u fokusu pažnje javnosti. Toliko da je MUP produžio javnu raspravu na dodatne tri nedelje i posle mnogo vremena na konferenciji za medije bio spreman da odgovara na sva pitanja novinara, doduše naširoko i vrlo uopšteno. Prethodno za eksperte ministarstvo nije imalo sluha.

Povezane vesti

„Ključni problem sa ovakvim nacrtom je što je donekle kozmetički ulepšana verzija prošlogodišnjeg. Mi smo pokušali kroz sedam sastanaka sa Ministarstvom unutrašnjih poslova da rešimo neke od problema, ali to se ticalo pre svega biometrije. Za brojne druge stvari Ministarstvo uopšte nije bilo raspoloženo da razgovara“, kaže Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Kaže Elek i da jeste upitno u kojoj meri Nacrt može da se popravi i koliko MUP uopšte želi dalje da razgovara ako na ovakav način po drugi put organizuje javnu raspravu – pred novogodišnje praznike i sa kratkim rokovima.

„Dokazne radnje nisu za Zakon o policiji. Postoji Zakonik o krivičnom postupku, tamo treba da se one uređuju. Duplo normiranje nije dobro, mislim na ulazak i pretres stana. Dakle ukoliko se ostaje u okvirima ZKP-a, ne sme da se proširuje uslov. To su odredbe za koje ćemo da tražimo brisanje“, navodi Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Organizacije civilnog društva za neke druge odredbe pak tražiće izmene, ali i dopune kao u slučaju zaštite od torture. Tražiće i da MUP detaljnije objasni određene odredbe, jer se šalje poruka da je cilj Nacrta profesionalizacija policije, što se u tekstu ne vidi.

„Mi imamo slabog direktora policije u Nacrtu i jakog ministra. Mi imamo i direktora koji može da bude razrešen na obrazložen predlog ministra, ali nema razloga. Vi nemate zakonom propisane razloge, zbog kojih on može da bude razrešen. Dovoljan je obrazložen predlog, pa jel znate šta to znači? Ministar napiše bilo koje obrazloženje i direktor se razrešava“, dodaje Ilić.

Ovaj Nacrt baš kao i prethodni izaziva bojazan da će sistem biometrijskog nadzora, koji se njime uvodi, negativno uticati i na novinarsku profesiju i da bi novinari ali i oni sa kojima sarađuju mogli biti kompromitovani, tako što bi se lako mogao utvrditi identitet onih koji treba da ostanu zaštićeni.

„Posebno vezano za novinarske izvore i za rad svih novinara ali prvenstveno istraživačkih novinara koji se bave tim jako osetljivim pitanjima i istraživanjem kriminala i korupcije. Ovo je direkto povezano i ne samo sa novinarskim izvorima već konkretno i sa potencijalnim uzbunjivačima, koji bi na određeni način mogli da iznesu određenu informaciju ili podatak ili da komuniciraju sa novinarom“, kaže Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Do kraja januara biće jasno da li policija ide napred ili unazad, jer ovaj Nacrt zakona udaljava je i od potrebne reforme i od toga da suštinski bude servis svih građana.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare