Blumberg: Kako je Putinov rat ugrozio prijateljstvo Rusije sa Srbijom

Vesti 20. okt 202211:30 11 komentara
AFP/ Andrej Isakovic

Lik ruskog predsednika Vladimira Putina koji je bio naslikan na zgradi u uglu ulice u Beogradu je išaran, oči i usta su mu prekrivene crvenom bojom što je iznenađujući prizor u zemlji koja je promoskovska. U novoj analizi Blumberg piše da prijateljstvo između Rusije i Srbije "sve nezgodnije"

Povezane vesti

Slogan “brat” je promenjen u “rat”. Mural je nastao kao znak podrške ruskom predsedniku, a sada postaje simbol otpora i protest protiv rata i to u trenutku kada je Putin dodatno eskalirao sukob u Ukrajini.

Srbija je bila vešta u balansiranju svojih geopolitičkih i privrednih interesa između istoka i zapada, ali rat je razotkrio paradokse tog žongliranja i pokrenuo pitanja u Beogradu o tome gde zaparavo leže interesi ove zemlje u novom svetskom poretku, ističe se u analizi.

Dodaje se da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić protivio uvođenju sankcija Rusiji, ali da srpska privreda zavisi od evropskog bloka za 60 odsto svoje trgovine, a cilj srpske vlade, koliko god bili udaljeni od toga u ovom trenutku, jeste da se konačno pridruži Evropskoj uniji.

„Srbija se u međuvremenu udvarala Kini, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, čiji je predsednik boravio u Beogradu 10. oktobra kako bi se susreo s Vučićem pre sastanka s Putinom u St. Petersburgu“, navodi Blumberg.

Putin najomiljeniji svetski vođa za Srbe

vladimir putin
Sputnik/Valery Sharifulin/Pool via REUTERS

Anketa provedena nekoliko meseci nakon što je Vučić nadmoćno reizabran u aprilu pokazala je da je Putin najomiljeniji svetski vođa za Srbe, čak i nakon što je kineski Si Đinping dobio dodatnu podršku nakon pružanja vakcine protiv kovida 19. Srbija je od tada postala utočište hiljadama Rusa koji beže od ruskog režima.

Stav zemlje je, međutim, postao neprijatan za neke iz predsednikovog bliskog okruženja. Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije, okrivila je Putina da je svet doveo “na ivicu tragedije”.

“Svet se mijenja, geopolitička situacija je drugačija i moramo gledati u budućnost kako bismo pronašli svoje mesto”, kazala je Mihajlović u intervjuu 12. oktobra nakon što je Rusija ponovno počela da bombarduje gradove širom Ukrajine. Ukratko, ona je poručila da je vreme da Srbija konačno izabere stranu i definiše svoju poziciju.

Iako se Srbija glasovima u Ujedinjenim nacijama pridružila osudi Putinove invazije, i dalje je u „ruskoj orbiti“, navodi Blumberg.

Rusko-srpsko prijateljstvo

Rusija, sankcije, Srbija
N1

Prijateljstvo između dveju istočnih pravoslavnih nacija seže vekovima unazad, pre nego što je zahladanelo tokom sovjetskog razdoblja. Međutim, ponovno je oživljeno tokom raspada Jugoslavije, a zatim je ojačano nakon intervencije NATO saveza 1999. godine, čime je okončan rat na Kosovu.

Srbija računa da će je Moskva podržati u nepriznavanju državnosti Kosova, a Putin koristi Kosovo kao dokaz “dvoličnosti” Zapada u vezi s njegovim ratom u Ukrajini.

Rusija prodaje prirodni gas Srbiji ispod tržišne cene prema produženom ugovoru, ali Rusija čini samo 6 odsto spoljne trgovine Srbije. EU je daleko najveći partner s trgovinskom razmenom od 30 milijardi dolara.

Nakon toga slede ulaganja iz Kine i UAE. Tri najveća izvoznika iz Srbije su rudarske kompanije u kineskom vlasništvu i proizvođač čelika, objavilo je Ministarstvo finansija.

Odnosi s Rusijom „ispražnjeni“

Jedan od najatraktivnijih projekata u Beogradu podržan je od strane UAE: The Waterfront, Vučićev vodeći projekat luksuznih stanova na Savi. Ujedinjeni Arapski Emirati i Srbija takođe su potpisali “strateški savez” u septembru, koji pokriva sve, od sporazuma o izručenju do pakta s Fondom za razvoj Abu Dabija. Emirati su takođe pristali da pozajme Srbiji milijardu dolara za pomoć u servisiranju duga i energetskim ulaganjima, dodaje se u analizi.

“Odnosi s Rusijom su ispražnjeni. Ostaće prijateljski, ali će sva bitna pitanja nestati. Politički, društveno, prijateljstvo je još uvek tu, ali rat je ubrzao ekonomski raspad”, kazao je Maksim Samorukov, analitičar za region pri Carnegie Endowmentu koji je napustio Moskvu u februaru.

Zaista, dok sukob ponovno cepa svet između istoka i zapada, Beograd igra poznatu ulogu. Pod komunističkim vođom Josipom Brozom Titom, Jugoslavija je slavno raskinula sa Sovjetima i uspostavila veze među drugim nesvrstanim zemljama.

Postoje znakovi da to radi. Međunarodni monetarni fond, s kojim vlada u Beogradu nastoji da sklopi sporzum, predviđa da će srpska privreda ove godine porasti 3,5 posto. Iako će inflacija ostati iznad 11 odsto u 2022, ipak je to ispod evropskog proseka.

Neki aspekti srpske geoplitike mogli bi biti od velike koristi, navela je Bank of America 11. oktobra, a pri tome se u izveštaju navodi kao primer ugovor o gasu s Rusijom s jedne strane i težnje članstvu u EU s druge strane.

Kina je ključna

REUTERS/Thomas Peter

Za penzionisnaog srpskog diplomatu Zorana Milivojevića jedina stvar koja nije na stolu u smislu onoga što će Srbija razmotriti je priznanje Kosova koje je proglasilo nezavisnost 2008. Sve ostalo je otvoreno za razgovor, uključujući i sankcije, rekao je.

Milivojević, koji je boravio u Briselu i Parizu i bio ambasador Srbije u Savetu Evrope, navodi da je Kina ključna jer odnosi Srbije s tom zemljom nemaju nikakve političke veze.

Podseta čelnika UEA bio je potvrda geopolitičkog balansiranja Srbije, navodi on. “Za nas je to posebna podrška, indirektna podrška našim stavovima. To je simbolično, nešto vrlo politički važno za nas.”

Izazov za Vučića

Ipak, Srbija ima malo političkog uticaja na Zapadu, rekao je Samorukov, a odnosi s Kinom i UAE se temelje isključivo na finansijskim interesima. Izazov za Vučića je koliko dugo može odolevati pritisku Evrope u tome da zauzme čvršći stav prema Rusiji, dodao je.

Kompromis bi mogao doći u obliku pristanka na neke sankcije ili revizije politike otvorenih vrata za Ruse – 30 dana bez viza, iako to ne bi bilo popularno među biračima.

Razgovori s Rusima u Beogradu sugerišu da su oni koji beže protiv Putina. Piotr Nikitin, advokat i aktivista iz Beograda koji je pomogao da se pokrene grupa Rusa, Belorusa i Ukrajinaca protiv rata, smatra da zbog toga uništavanje Putinovog murala u Beogradu i nije iznenađujuće.

Brine ga da bi Vučić na kraju mogao pooštriti srpski vizni režim, a predstaviti to kao sankcije Rusiji i to kako bi se svrstao na stranu EU, piše Blumberg, a prenosi Financial Post.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare