Bandović: Velikom broju građana sve ovo što se dešava – ne predstavlja problem

Vesti 18. okt 202120:39 27 komentara
N1

Direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Igor Bandović kaže da je "veliki broj građana apatičan, ne učestvuju u političkim procesima i ne zanima ih to uopšte", između građana ne postoji solidarnost - da bi neko kome je ugroženo političko pravo da glasa bio praćen podrškom građana. "Velikom broju građana sve ovo što se događa uopšte ne predstavlja problem - i to je najveći problem", ocenjuje Bandović.

„Ustavom zagarantovane političke slobode su ugrožene. Ono što smo mislili da je osvojeno još 5. oktobra – pravo na slobodu izbora, to pravo je danas jako ugroženo, sloboda okupljanja je takođe ugrožena, sloboda medija, to čini politički proces u ovoj zemlji na jedan način oštećenim“, upozorava on u emisiji Iza vesti na TV N1.

Povezane vesti

Na pitanje da li su jučerašnji izbori u Negotinu, gde je više članova Narodne stranke iz biračkih odbora privedeno u policiju, a zabeležen je i slučaj članice jednog biračkog odbora iz redova SNS koja je udarila telefon koji ju je snimao kada je shvatila da je „uhvaćena“ u činjenju nepravilnosti, primer propasti dijaloga vlasti i opozicije o izbornim uslovima, on smatra da je to „propast onog dela dijaloga koji se tiče briselskog posredovanja“.

„Evroparlamentarci su imali previše blag stav i nisu imali političku težinu i nisu mogli ništa da garantuju učesnicima u dijalogu. Korišenje policije tokom izbornog procesa govori da je država potpuno zarobljena, a naročito njen sektor bezbednosti“, ukazuje on.

Smatra da je slika ugroženosti bezbednosti građana to što veliki deo građana ove zemlje nemaju ambicije da budu aktivni.

„Oni koji su zainteresovani za politiku bivaju šikanirani, dok određeni broj građana koji se ne meša u te teme, uživa, živi na način koji im najviše odgovara“, ocenjuje on.

A kako tumači izjavu predsednika Narodne stranke Vuka Jeremića da su lokalni izbori u Negotinu pokazali da opozicija mora da bude spremna da fizički brani rezultat koji ostvari, Bandović navodi da se „ovde radi o jednoj vrsti polarizacije u društvu koja traje već sedam-osam godina, koja je dovedena do usijanja, nju prate tenzije koje predstavljaju nemogućnost bilo kakvog dijaloga u društvu, osim simulovanog“.

„Stavovi opozicije su takvi ne zato što su nasilni, već ne mogu da ostvaruju osnovnu funkciju – ako vi nemate pravo da budete birani i da glasate na izborima, vi imate suštinski problem tipa vladavine u kojoj živite, da li je ona autokratija, da li je ona diktatura, da li je ona tiranija. Ono što je činjenica, bez tog dela funkcija koje ostvarujemo kao građani, teško da ćemo moći i da se osećamo kao građani i da delujemo kao građani“, navodi Bandović.

Na pitanje da li su fizički obračuni sve izvesniji, on ocenjuje da će „verovatno svi oni koji budu pristali i učestvovali na izborima sledeće godine morati da budu spremni da da budu izloženi fizičkim napadima“.

EU – tigar od papira

Upitan da li se slaže sa ocenom potpredsednice Stranke slobode i pravde Marinike Tepić da je Srbija na ivici građanskog rata, on kaže da misli da je bezbednosna situacija, „ako je sudeći po stavovima građana, takva da građani misle da je najveći problem u ovoj zemlji organizovani kriminal i korupcija, i u tom smislu ne vidim da će doći do građanskog rata“.

Dodaje da u Srbiji „možemo da govorimo ne samo o zarobljenoj državi kroz zarobljene institucije, već i o zarobljenoj politici i društvu, gde je ogromnom broju građana onemogućeno da se bave politikom“.

A na pitanje kakva je uloga EU u procesu demokratizacije srpskog društva, Bandović kaže da „EU svojim prisustvom ovde deluje kao tigar od papira“.

„Naš komesar za proširenje (Oliver Varhelji) se trudi da ublaži kritičke tonove izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije, koji će sutra biti predstavljen“, ocenjuje Bandović.

Na to da li je moguće da Srbija ipak ponovo krene putem vladavine prava i demokratije, on smatra da je „prošao trenutak kada je vlast mogla da popravi samu sebe, ono kada su počele da stižu kritike na vladavinu prava, a to je bilo u poslednja dva izveštaja EK, trebalo je da se napravi takav obrt, da u stvari vlast počne da hapsi predstavnike državnih institucija za nepoštovanje vladavine prava, a to se nije dogodilo“.

„Jednom kada se sklizne sa tog puta, korektivni povratak na ono što bi trebalo da bude unapređenje vladavine prava – nemoguć je“, ističe on.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare