Baljak: Svi Žilnikovi cenzori zavide Jeleni Trivan na onome što je uradila

Vesti 10. dec 202121:22 > 21:29 7 komentara

Režiser Janko Baljak, obraćajući se na skupu povodom Dana ljudskih prava u organizaciji pokreta Novi optimizam, rekao je da svi cenzori poznatog reditelja Želimira Žilnika zavide (predsednici UO Filmskog centra Srbije) Jeleni Trivan na onome što je ona uradila. Govoreći o ostavci na sve funkcije na FDU nakon vesti da će Suzana Vasiljević, savetnica predsednika Srbije Aleksandra Vučića, biti u Savetu tog fakulteta, Baljak kaže da je to bio njegov individualni gest koji je napravio jer ne želi da živi u nenormalnom sistemu u kom je Suzana Vasiljević "u poslednjih 10 godina bila najgori propagandista Vučićeve vlasti".

Povezano:

„Završio sam film o Želimiru Žilniku „ŽŽŽ“, čoveka koji je bio za ljudska prava i za slobodu čitavim svojim bićem. Istog dana kada je bila premijera tog filma Jelena Trivan, predsednica  Upravnog odbora Filmskog centra Srbije je u jednom jedinom danu uspela da cenzuriše filmove Želimira Žilnika, Gorana Markovića i Srđana Dragojevića. Niko u životu nije uspeo ono što je uradila Jelena Trivan samo u jednom danu. Žilnikovi cenzori zavide Jeleni Trivan na onome što je ona uradila“, rekao je Baljak.

Dodao je da je nakon dva ili tri dana saznao „neverovatnu vest da je Suzana Vasiljević (savetnica za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića) izabrana u Savet fakulteta dramskiih umetnosti“ – da je Vlada Republike Srbije imenovala Suzanu Vasiljević u taj savet.  „Ja sam dao ostavku na sve svoje funkcije u svim telima FDU. Hoću da kažem jednu stvar – to je moj individualni čin, uopšte nemam nameru da bilo koga i od svojih kolega i od svojih profesora sa kojima sarađujem huškam da mi se pridruže u tom činu. To je moj individualni gest koji sam napravio zbog toga što ne želim da živim u nenormalnom sistemu, u nenormalnoj državi gde je Suzana Vasillejvić poslednjih 10 godina bila najgori propagandista Vučićeve vlasti“, naveo je Baljak.

Onda je okupljenima ispričao priču iz svojih studentskih dana, koja se takođe tiče etike i ljudskih prava. „I jako je dobro da se ispriča na ovom mestu, na platou ispred Filozofskog fakulteta, odakle svi crpimo neku svoju energiju. Na trećoj godina studija imao sa workshop kod profesora Ištvana Saba, genijalnog mađarskog reditelja i oskarovca, nas 12 najboljih studenata filmske režije smo bili na tom workshopu koji je trajao dve nedelje. Svako od nas je birao filmove koji će reprezentovati njegovu zemlju – moju zemlju je reprezentovao film Dušana Makavejeva, Francusku je reprezentovao film Trifoa, Italiju film Felinija, Poljsku Andžeja Vajde i onda je došao trenutak da odaberemo šta će reprezentovati nemačkog predstavnika. Sabo je bio surov i rekao: „Ja hoću da vam pustim film „Trijumf volje“ Leni Rifenštal“. Nemački student je negodovao – zašto svi ti divni i genijalni reditelji reprezentuju druge kinematografije a moju zemlju reprezentuje film Leni Rifenštal. On je svima nama hteo da ispriča jednu ogromnu i bitnu moralnu lekciju. Gledali smo užasan, fantastičan, genijalan film Leni Rifenštal – to je žena izuzetno talentovana, ali žena koja je bila u službi najgore moguće vlasti koja je vladala Evropom. On je rekao: Hteo sam da vam pustim taj film, ovo je masterpiece made by devil (remek delo koje je napravio đavo) i treba da znate kolika je vaša moralna odgovornost za sve one stvari koje kao ljudi i javni službenici i kao reditelji, koji imaju ogromnu moć, sada ovde svima nama distribuirate. To je bila lekcija koju nikad neću zaboraviti i koju prenosim svojim studentima. Ovih svih dana i nedelja mi smo upravo i toj etičkoj poziciji da protestujemo, vrištimo, da urlamo na takav način i ovo sve što sam ja uradio jeste bio moj individualni čin. I individualni čin svakog od nas je jako bitan! Ne verujem da ćemo pokrenuti okeane… Ali ja ću moći da svojoj deci, imam tri ćerke, da kažem i odgovorim na pitanje – šta si radio u ratu, tata. To je ključno pitanje na koje svi moramo da odgovorimo – dakle, „šta si radio u ratu tata“, da parafraziram taj film“, naglasio je Baljak.

Poznati režiser je rekao i da je „važno da se ne povlačimo“. Dodao je da je video tu i ižvrljani grafit Zorana Đinđića „što je naša ljudska sramota“, dodajući da svako od nas ima svoj individualni gest i čin.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare