Antonijević: Stalno čekamo i strepimo od mera, od svega se pravi predstava

Vesti 16. mar 202109:41 > 09:44 6 komentara

Žao mi je što izvesnost nije nešto što prati sve epidemiološke mere koje se uvode u Srbiji tokom korona krize, kaže pravnik Milan Antonijević. "Već strepimo, čekamo, i od svega pravimo predstavu. Bilo bi mnogo bolje da znate da za tri dana ćete imati mere koje će izgledati tako i tako, da se ljudi pripreme", izjavio je Antonijević u Novom danu na N1.

„Videli smo da su mere, a juče je bilo godinu dana od uvođenja vanrednog stanja, da su one drugačije, blaže, i odnose se na rad pojedinih objekata, ne kao onda pre godinu dana kada smo bili ograničenog kretanja. Kada pogledate koji je broj žurki i onoga što se organizuje i pored ovakvih mera, verujem da kontrola mora biti mnogo rigoroznija“, kazao je Antonijević.

Iznenađivanje građana novim merama i stalno čekanje je nešto što, dodaje, ne bi trebalo da se radi.

POVEZANE VESTI

„To ne treba da bude odlika mera, pogotovo što smo dugo pod velikim pritiskom… Znali smo pre nekoliko nedelja da je veliki broj zaraženih, ne znam šta je problem da se mere znaju unapred“, rekao je.

Na pitanje ta mislim o potpunom zatvaranju, kome su pribegle neke zemlje u Evropi, Antonijević kaže da one dugoročno nisu rešenje.

„To jeste jedna mere koja ako bude dugotrajnija može da dovede do nekih rezultata, ali ta mera mora dugo da traje i dugoročno ako pogledate, ako je verovati stručnjacima, na kraju izađete kao i da niste imali ‘lokdaun'“, ocenjuje Antonijević.

Ljudi su, kaže, na ivici strpljenja, i to se vidi.

„I globalna slika je slična. Eksperimertisanje nije nešto što može da bude odlika godinu dana nakon neke pojave, ne znam zašto ne možemo da znamo koji su efekti… Zašto ne bismo jasno znali koji su efekti i da li određena mera jeste tu da bi motivisala ljude da se vakcinišu, što nije odlika u ovom trenutku“, navodi.

Dodao je i da spremnost građana da se vakcinišu nije velika.

„Ja sam se vakcinisao, i moja majka. Veliki građana jeste imao mogućnost da se vakciniše… Ako me pitate iz dela ljudskih prava, govorimo o zaštiti celokupnog stanovništva. Ali, opet ćemo imati podelu u odnosu prema vakcini. Ne bih rekao podela prema vakcini, već prema tome da li verujete ili ne verujete nauci, što mene prilično brione, kao nekoga ko veruje stručnjacima i nauci. Izašli smo delimično iz podele da li će nas vakcinisati Amerikanci ili drugi. Ta podela se razbila, sada svako ko želi, bez obzira za koju državu optira, može da se vakciniše“, izjavio je Antonijević.

Antonijević je prokomentarisao i odlazak „bubnjara koji je srušio Miloševića“ Dragoljuba Đuričića.

„Za mene je to lično pitanje, jer sam bio blizak s njegovom bivšom suprugom. S druge strane, te devedesete godine, i ta podrška koju smo imali na protestima, ostaje tu. Njegova energija od tada do danas govori o toj posvećenosti i mogućnost da ostanete dosledni svojim nekim idejama o slobodi i pobuni“, rekao je.

O tome da li je njegova smrt još jedno upozorenje koliko je kovid opasna bolest, Antonijević kaže: „Ako ga tako doživite, da. Ne treba svaku ličnu tragediju na taj način koristiti, ali jeste nešto što pokazuje da kovid odnosi živote, ne bih voleo da se to zloupotrebi, govorimo i o pravima porodice“.

Tri protestne note u tri meseca

Hrvatska je Srbiji u poslednja tri meseca poslala tri protestne note. Antonijević kaže da to nije dobro, ali…

„Ovo su neki medijski loši odnosi, ne tektonski loši odnosi između Srbije i Hrvatske. Za neke note se možemo složiti da Srbija ne može snositi odgovornost za nešto što je neko pisao na Fejsbuku. Treba spustiti loptu, a neophodno je da se vratimo na početna podešavanja, na mogućnost saradnje“, kaže.

A šta stoji između?

„To su problemi iz prošlosti, svakako, ranije ste imali inicijativu da se uradi popis svih problea, ali je to zamrlo. Mislim da je vreme da se tome vratimo, da otvorimo sva pitanja koja su ostala nerešena, sa filmom i drugim stvarima se veoma nespretno baratalo, govorimo o Jasenovcu, to je na nespretan način stavljeno pred našu javnost, to se vidi i u Zagrebu“, ocenio je Antonijević.

Međustranački dijalog nemoguća misija

„Ovog puta ću samo pomagati u parlamentu, neću voditi međustranački dijalog, te bih o tome uputio na evroparlamentarce i Ivicu Dačića, ali ja nisam optimista“ kaže Antonijević.

Dodaje da je i 2019. godine, kada je održan prvi međustranački dijalog, znao da je to nemoguća misija.

„Ali smo ušli u to, jer je dijalog neophodan, mora da se vrati u naš politički život. I sada je očigledno teška situacija, ne bih želeo da otežam time što ću priznati da je nemoguća misija“, naglasio je Antonijević.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare