Advokati, sudije i tužioci u Moni na Zlatiboru – korupcija ili ništa sporno

Vesti 27. okt 202221:17 27 komentara

Televiziji N1 obratila se grupa advokata zbog, kako navode, korupcije u pravosuđu. Advokatska komora Beograda organizuje advokatsko savetovanje na Zlatiboru u hotelu Mona. Na savetovanje su pozvane brojne sudije i tužioci, a troškove puta, smeštaja, hrane i pića snosi AKB. Sukobi frakcija unutar Advokatske komore Beograda tiho tinjaju već godinama, dok je sukob između AKB i Advokatske komore Srbije javan i žusto se vodi, umesto u advokatskim krugovima, na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Zašto je srpska advokatura razjedinjena, postoji li politički pritisak i šta je srž problema?

Pročitajte još:

„Poštovani, Imam dokaze za korupciju u pravosuđu koja se odvija kroz Advokatsku komoru Beograda“ – ovako glasi prva rečenica pisma koje je dobila televizija N1.

„Tu su pozvane brojne sudije i tužioci i druga lica. Kada javni funkcioneri primaju poklon – a ako je neko pozvan i besplatno boravi u hotelu to se smatra poklonom koji se mora prijaviti“, kaže advokat Čedomir Kokanović.

Kriterijum na osnovu koga su gosti birani nikom od sagovornika iz Advokatske komere Beograda nije poznat. Među zvanicama nalaze se ministar finansija Siniša Mali, predsednica Ustavnog suda Snežana Marković, predsednica Vrhovnog kasacionog suda Jasmina Vasović, republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac, kao i brojne sudije Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog suda, Privrednog apelacionog, Višeg suda, Prvog, Drugog i Trećeg osnovnog suda u Beogradu, Prekršajnog i Prekršajno apelacionog suda u Beogradu.

Pozvani su i predstavnici Apelacionog javnog tužilastva, Tužilaštva za organizovani kriminal, za ratne zločine, Višeg javnog, Prvog, Drugog i Trećeg osnovnog tužilštva u Beogradu kao i predstavnici javnih beležnika i advokatskih komora.

Prema dokumentaciji u koju je imao uvid N1, neki sudovi i tužilaštva su izvestili da niko od pozvanih panelista nije prijavio da je prihvatio ovakav poklon.

„Te odredbe zakona o sprečavanju korupcije koje se tiču poklona nisu dobro implementirane, vidi se nesnalaženje i to da ne znaju šta je poklon. Oni misle da je poklon kutija na kojoj je vezana mašnica“, govori Kokanović.

„Ja ne mislim da je poklon samo ono što dobijete u kutijici, sa mašnicom ili bez mašnice, ali ne mislim da je ovo poklon u tom smislu reči“, kaže predsednik Advokatske komore Beograda Momčilo Bulatović.

Na konstataciju da se radi o plaćenom smeštaju, vrednosti 200-300 evra, Bulatović se slaže da to nije mali iznos, ali kaže i da je broj zvanica revidiran u odnosu na prošlu godinu.

„Kad zovete nekoga na rođendan ili svadbu ne očekujete valjda da će gost da vam plati svoje troškove“, rekao je predsednik AKB.

Da li je nešto u vezi sa odlaskom na Zlatibor sporno, izgleda ipak dovoljno precizno ne određuje zakon pa se advokati oslanjaju na etiku.

Kokanović kaže da, ako bi se uspostavila neka veza, neki predmet u kome postupaju sudija i advokat, to „nije poklon tek tako, već odobrovoljavanje i direktan mito“.

„Za mene ništa nije sporno ako imate častan i pošten odnos i poštujete sudijsku profesiju i verujete da je samostalna i nezavisna, te da taj sudija nije sklon korupciji“, kaže Bulatović.

Kokanović priča o frakcijskim podelama i upire prstom u Advokatsku komoru Srbije, za koju kaže da je u službi države.

„Oni drže advokate u stanju gde oni neće uticati na političke procese, njihov zadatak je da taj poklopac na šerpi drže da iz nje ne iskipi. ‘Braon frakcija’ je frakcija koja vlada, to su Jasmina Milutinovic, većina članova upravnog odobora AK Srbije i Jugoslav Tintor“, rekao je on.

Da šumovi u komunikaciji postoje potrvđuje i advokatica Sara el Sarag.

„Neka vrsta nesaradnje između beogradske i srpske komore postoji“, kaže ona.

Uvođenje službe notara u srpski pravni poredak, koji je obeležen pobunom advokata i blokadom pravosuđa, bilo je iskra za prvi veći sukob, saglasni su naši sagovornici.

„Posle našeg protesta 2014. je usledilo to da je naša predsednica bez legitimiteta išla na pregovore o javnim beležnicima, pa joj je ćerka kasnije postala javni beležnik“, govori El Sarag.

Sukob je dodatno produbio zakon o krivičnom postupku.

„Skupština AKB je donela odluku da Ministarstvo pravde povuče zakon i da obrazloži izmene, te da se formira radna grupa, Advokatska komora Srbije je preskočila te dve stepenice i odmah formirala radnu grupu“, rekla je ona.

Advokati ocenjuju da je advokatura izgubila društveni renome, i da su pritisci – nikad veći.

„Stanje u advokaturi je loše, advokatura je danas na svom istorijskom dnu – najgore od kada postoji. U vreme komunizma je bilo bolje. Osnovni problem su komore koje nas ne štite već su danas instrument državne represije nad advokatima“, kaže Kokanović.

Na pitanje postoje li državni pritisci, El Sarag odgovara – da, najviše u delu koji se tiče upisnina.

„Bivše sudije, tužioci, pravobranioci, svi koji su se osetili ugroženi od ovog sistema su odlučili da pređu u advokaturu, a dok su bili podobni na svojim mestima su imali bahat odnos prema advokaturi i samim advokatima“, govori ona.

Iako su telefonskim putem bili pozvani da odgovore na sve navode iznete u ovom prilogu, Jasmina Milutinović i Jugoslav Tintor odbili su da govore o stanju srpske advokature za televiziju N1.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare