Gruhonjić: Zbog lekara da se strpimo s proslavama, motiv nam je da preživimo

Vesti 26. dec 202009:47 > 10:17
N1

"Medicinski radnici u bolnicama rade pod pritiskom, u nemogućim uslovima, ako ni zbog kog drugog dajte njima da pomognemo i da se uzdržimo od proslava. Da budemo solidarni sa apelima koje upućuju lekari, mislim da je to razuimno i da se strpimo sa proslavama, jer nam je motiv da preživimo i ostanemo mentalno zdravi", smatra programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić.

Kada je u pitanu početak vakcinacije, Gruhonjić kaže da je zabrinut jer se može očekivati porast transnacionalnog kriminala i kako će biti uspostavljena pravda u distribuciji vakcina između bogatih i siromašnih.

„Osećam zebnju jer smo izgubili poverenje u Krizni štab i vlasti jer su nas lagali i manipulisali. Na koji način da im veruujemo i da li je tačno to što izjavljuju zvaničlnici ili ćemo opet biti izloženi nekoj vrsti manipulacije. Imamo virus nepoverenja vlasti i to je veliki problem, doprinosi širenju glasina i panike i kad tome dodatmo teorije zavere, imamo razloga za zabrinutost, jer ljudi sumnjaju u nakuku, što može da bude katastrofalno“, smatra Gruhonjić.

Smatra i da je, s obzirom da je reč o pandemiji, nebitno koja je zemlja u Evropi.

POVEZANE VESTI:

„Jedini način je globalna solidarnost bogatih sa siromašnima da bismo se izborili ili ćemo imati prilično apokaliptične posledice. Videli smo da odgovor na pandemiju nije bio globalno koordinisan. Plašim se posledica ako izostane solidarnost, da će se produbiti jaz između privilegovanih i neprivilegovanih. Uzdam se da će se čovečanstvo dozvati pameti i da pohlepa neće pobediti solidarnost“, navodi.

Kako kaže, kada razmišlja o slavljima, dovoljno je da se seti vozila hitne pomoći koje voze ljudi u skafanderima i maskama, kao i lekara koji mnogo rade u nemogućim uslovima i poručuje – zbog njih bi se trebalo uzdržati od proslava.

Otpuštanje radnika je talas koji će više da pogodi zemlje u razvoju i zemlje trećeg sveta, smatra direktor NDNV i dodaje da će se bogati lakše oporaviti.

„Ekonomska kriza je ogromna, posledice ćemo da osećmo još dugi niz godina nakon pandemije, koja će nam promeniti živote. Puno ljudi će ostati bez posla, promeniće se odnos prema poslu, tek nas čekaju nevolje. Hajde prvo da preživimo pa ćemo se suočavati“, dodaje Gruhonjić.

Upozorava na probleme u životnoj sredini i smatra da smo od države napravili deponiju.

„Imamo zagađenu vodu, vodotokove, ako Srbija zaista krene putem EU ne mogu da zamislim koliko novca i vremena treba da se popravi sve ono što smo zatrovali. A ne samo da nismo započeli, pa mi potpišemo međunarodne ugovore o potrebi smanjenja fosilnih goriva, a onda želimo da gradimo termoelektranu, dok u Japanu planiraju da ukinu automobile sa benzinskim motorima. To je neverovatno, da se ne razmišlja o sopstvenoj deci. Ta logika političara – uzmi pare i beži, ne vodeći računa šta ćemo ostaviti deci je neverovatna. Ili oni planiraju svojoj deci budućnost u nekoj čistijoj zemlji“, kaže Gruhonjić.

Govoreći o situaciji sa agencijom Tanjug, Gruhonjić je podsetio da je prošlo pet godina od kada je tadašnji predsednik vlade Aleksandar Vučić potpisao gašenje Tanjuga.

„Pričati da je nešto ugašeno, a da postoji je apsurd. Prisetili su se da ne bi bilo loše da imaju sopstvenu državnu agenciju i odlučili su da ne poštuju sopstvene odluke i zakone. Tanjug je priča koja je sramota, koja uništava sve ostale agencije na tržištu, jer se takmiče sa nepostojećom agencijom koja dobija ozbiljne novce iz budžeta. Mislim da im se sprema potpuno pretvaranje u propagandnu mašineriju režima“.

Gruhonjić kaže i da se stalno nalazimo u kampanji koju diktira SNS i da još nije siguran kako će izgledati predstojeći izbori.

„Ko zna koja je njihova računica, da li će se čekati predsednički izbori ili će parlamentarni biti pre. Sve zavisi od jednog čoveka – Vučića. Taj čovek razume i reaguje samo na pritisak spolja, lopta je u opozicionom dvorištu, opozicija mora da izvrši pritisak, kako sada izgleda to nije pritisak već sramota kako opozicija deluje. To je politička abeceda, da biste bili politički faktor, morate da imate infrastrukturu, da razgovarate s građanima“, kaže on.