Đurović: Raste antimigrantsko raspoloženje, fale kapaciteti za smeštaj izbeglica

Vesti 18. dec 202012:48 > 12:55
N1

Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović ocenio je da Srbija dočekuje Međunarodni dan migranata u vrlo teškoj i neizvesnoj situaciji, sa manjkom smeštajnih kapaciteta za izbeglice i uz porast antimigrantskog raspoloženja među domaćim stanovništvom.

U izjavi agenciji Beta povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata, Đurović je rekao da je Srbija u nepovoljnom položaju jer se nalazi na interkontinentalnom putu migracija i na samoj spoljnoj granici Evropske unije, a nije članica tog saveza, u trenutku kada se beleži konstantan priliv novih izbeglica i nasilno guranje preko granice od madjarskih, hrvatskih i rumunskih pograničnih organa.

„Sama Srbija ne može da se izbori sa tim složenim problemom. Nisu realne tvrdnje zvaničnih instanci da imamo dovoljno kapaciteta za smeštaj svih ljudi. Mi imamo informacije da je više od 2.000 ljudi van kampova, i to posebno u Vojvodini. I to treba otvoreno reći, jer će gradjani, kada znaju punu istinu, imati poverenja u institucije. Ovako oni vide da je situacija drugačija od onoga što se dešava i postaju lak plen za predrasude i manipulacije“, rekao je on.

Đurović je rekao da i dalje postoji dnevna praksa ilegalnih guranja migranata nazad u Srbiju, pre svega iz Mađarske, Hrvatske i Rumunije.

On je ocenio da Srbija treba da poveća kapacitete za prihvat migranata makar na 10.000 i da, paralelno sa tim, počne da rešava pitanje statusa tih ljudi, kako oni više ne bi bili pravno nevidljivi.

„Ono što ohrabruje je prisustvo policije na terenu, jer je policija garant sigurnosti i bezbednosti. Ali šta to vredi ako ih policija sa terena odvede u prihvatne centre a oni tamo ne mogu da budu primljeni, ili su uslovi smeštaja u njima upitni?“, rekao je Đurović.

Prema njegovim rečima, sve se to odražava na porast antagonizma i straha prema migrantima medju običnim ljudima i potrebno je otvoreno reći da je u poslednje vreme poraslo antimigrantsko raspoloženje.

„Građani su izgubili poverenje u ono što im institucije govore, pre svega u komesarijat. Jer na terenu vide jednu situaciju a slušaju drugo. Ne vide da se problemi rešavaju i ne veruju. Tako postaju lak plen za manipulacije i traže informacije na drugoj strani, a tamo su često ljudi koji to koriste da bi poentirali u nekim svojim planovima“, rekao je on.