Đukić: Rusija podržava suverenitet BiH, povezivanje RS i Kosova deplasirano

Vesti 15. dec 202010:24 > 10:28
N1

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov dolazi u Srbiju kako bi se intenzitet odnosa Beograda i Moskve održao na najvišem nivou, izjavio je za N1 diplomata Srećko Đukić. Podsetio je i da Moskva podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te da je povezivanje sudbine Repulike Srpske sa pitanjem Kosova u međunarodnoj zajednici i svetskim diplomatskim krugovima, potpuno deplasirano. Ocenio je i da je nakon pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD, Rusija još manje uključenja u pregovore o Kosovu.

Đukić je u Novom danu TV N1 istakao da Lavrov u posetu regionu dolazi na 25. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je završen rat u BiH, a u Beograd dolazi upravo iz Sarajeva.

„Diskusije o budućnosti Dejtona su uzavrele i došao je baš u diplomatskom momentu kada i treba da dođe (…) Ono što treba podvući, posebno kad je u pitanju BiH, je da Rusija čvrsto stoji na teritorijalnom integritretu i suverinitetu BiH. Kako će ona unurtra biti uređena, tu su već dijametralno suprotni pogledi“, ukazao je gost Novog dana.

POVEZANE VESTI

Podsetio je i da „glavni violinista“ u stvaranju Dejtonskog sporazuma nije bila Rusija, već su to bile Sjedinjene Američke Države, tako da oni koji će diktirati pravac promena u BiH, prema njegovim rečima, sigurno ne sede u Moskvi.

Iako srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik sve češće povezuju sudbinu Republike Srpske sa pitanjem Kosova, Đukić je rekao da je povezivanje te dve stvari u međunarodnoj zajednici i svetskim diplomatskim krugovima potpuno deplasirano.

Dodik kao političar, nastavo je Đukić, daje izjave koje su mu potrebne, ali je pitanje da li su one i realne. Podsetio je da je npr. 1955. godine potpisan sporazum kojim ja Austrija povratila suverenitet posle Drugog svetskog rata i nacističke aneksije, i kojim se obavezala da se nikada neće ujediniti sa Nemačkom. „Nešto slično postoji i u Dejtonu, i na to ne treba gubiti vreme“, poručio je gost Novog dana.

Ocenio je i da je Rusija daleko manje uključena u dijalog o Kosovu nakon pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD.

Moskva ipak, kako je objasnio, želi da zadrži svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, budući da je u prethodnom periodu izgubila svoje pozicije u mnogim evropskim regijama. A, glavne uzdanice ruskih interesa u ovom regionu su Srbija i Repulika Srpska, istakao je Đukić.

„On (Lavrov) sigurno vlastima u Beogradu donosi podršku, tu nema nikakve sumnje“, ocenio je gost Novog dana i dodao da Moskva želi da održi intenzitet odnosa sa Beogradom na najvišem nivou. „To je u interesu Beograda pred Zapadom da bi pokazao da ime neku alternativu, a i interes Kremlja da imaju nogu stavljenu u vrata Zapadnog Balkana.“

Đukić je ocenio i da će predsednik Rusije Vladimir Putin sigurno posetiti Beograd čim mu se ukaže prilika, budući da poslednjih godina ima deficit poseta Evropi, a u Srbiji će mu „biti priređena spektakularna poseta kakve mu Beograd inače priređuje“.

Što se tiče pozicije Srbije, Đukić je rekao da spoljna politika Srbije nije uvek predvidiva, i da Beograd sedi na tri ili četiri stolice.

„Zavisi kako kada. Kada smo sa Rusijom, onda smo sa Rusijom, kada smo sa Kinom, onda smo sa Kinom, kada smo sa EU, pokušavamo da dokažemo kako smo na putu evropskih integracija, a tu je i Vašington koji sve to posmatra“, rekao je on.

Podsetio je i da je Srbija od 2013/13 počela da odstupa od spoljne politike EU, i da je u nizu stvari bila na liniji Rusije, Belorusije, Kine… „Potrebno je napraviti prelom u tom načelu i vratiti se na princip pridrižavanja spoljne politike EU“, poručio je gost Novog dana.

Pored pitanja Kosova i BiH, značajne teme posete Lavrova Beogradu biće i bilateralni odnosi. Jedno od ključnih pitanja je energetika, a Srbija je već duže vreme pod pritiskom da diversifikuje gasne izbore na šta se, uostalom, i obavezala potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma.

Gasna diversifikacija, prema Đukićevim rečima, bila bi moguća jedino ako se izgrade novi gasovodi koji ne nose ruski gas, i stoga očekuje da će nova administracija u Vašingtonu insistirati da kroz novizgrađeni gasovod Balkanski tok većinom ne teče ruski gas.