"Frilenseri" predali zahteve u Ministarstvu, predlažu promenu Zakona o radu

Vesti 10. nov 202018:16 > 22:12
N1

Članovi Udruženja radnika na internetu predali su Ministarstvu finansija zahteve uz pomoć kojih bi došli do rešenja za radni status "frilensera" i načina oporezivanja njihovog rada. Poreska uprava im od nedavno šalje rešenja i traži da plate porez za poslednjih pet godina, pa iznosi idu i do nekoliko hiljada evra. Prvi zahtev radnika na internetu je da se slanje tih rešenja obustavi, a drugi pregovori sa Vladom Srbije.

Sredinom oktobra Poreska uprava pozvala ih je da dođu i prijave poreze na zarade iz inostranstva. Došli su, ali pred vrata Ministarstva finansija i traže da se taj proces zaustavi. Od poreza ne beže, ali petogodišnje iznose sada ne mogu da plate.

„Frilens je takav posao, danas je zarada jedna, sutra druga, a možda i ne bude. Tako da u svakom slučaju ti sve od zarade moraš da čuvaš za crne dane… Ti moraš da imaš zaradu od bar nekih 800, 900 evra da bi ti mogao da platiš taj porez što vrlo malo ljudi ima“, kaže Nemanja Grujić, grafički dizajner.

Zakon o poreskom postupku, koji se odnosi i na ovu grupu obveznika, postoji od 2001. godine. Država ga, kako tvrde, jednostavno, nije sprovodila.

POVEZANE VESTI

„Poreska uprava je navela da 99,7 odsto ljudi nije plaćalo ovaj porez i u slučaju kada imate razred od sto đaka, ako 99 padne godinu, ko je kriv, da li učitelj ili su krivi đaci“, upitao je predstavnik Udruženja radnika na internetu Milan Pogačar.

Pogačar tvrdi da su se pojedinci sami nudili da plate porez, ali da je odgovor iz Poreske bio – ne znamo kako to da vam naplatimo. Sada, kada su saznali, uočeni su propusti i pogrešno obračunate kamate.

„Često se dešavalo da lica primaju novac u dolarima, a u zapisnicima stoji evro, tako da smo došli do zaključka da oni vrlo verovatno rade po nekom modelu i uopšte ne uvažavaju nijednu činjenicu koju su poreski obveznici u primedbama podnosili“, izjavila je pravnica Katarina Pavlović.

Dok čekaju odgovor na žalbe i zahteve koje su podneli, predlažu promenu Zakona o radu. U njemu bi, kažu, kao radnici trebalo da se nađu i „frilenseri“. Zalažu se i za to da postoji neoporezivi deo u visini iznosa potrošačke korpe.

„Druga stvar je da se poreska osnovica, odnosno porezi i doprinosi smanje i da radimo to po modelu progresivnog oporezivanja“, dodaje Pogačar.

Slične predloge dao je i Centar za istraživanje javnih politika. Poreskoj upravi poručuju da razmotri platne razrede i da one radnike koji zarađuju više, po novom sistemu terete.

„A da ove ljude koji su manje zarađivali, to sad može da bude 500, 600 evra bruto, u stvari oslobodi duga. To je bio primer u Bosni, koji je nama u stvari vrlo blizak“, smatra Branka Anđelković iz Centra za istraživanje javnih politika.

Drugo moguće rešenje je, dodaje Anđelković, da porez na platu iz inostranstva bude oko četiri ili pet odsto.