Istraživanja pokazuju da što češće i više vremena deca provode na internetu, izloženiji su različitim oblicima rizičnog ponašanja, na žalost izloženi su i digitalnom nasilju, rekla je docentkinja Dobrinka Kuzmanović, sa Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, jedna od učesnica u Međunarodnom istraživanju deca Evrope na internetu.
Ipak, kao je dodala, ne uvećava se procenat mladih koji su izloženi digitalnom nasilju, ni u periodu koji je prethodio pandemiji i karantinu, ni tokom nje.
Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra, koji je objavio rezultate istraživanja o digitalnom nasilju u partnerskim odnosima srednjoškolaca, ocenila je da je škola važno mesto korekcije stavova sa kojima dolaze i dečaci i devojčice u vreme kada počinju partnerske odnose.
Kako je dodala, škole nemaju izgovor za to da ne budu mesto korekcije stavova.
„Ako je neko u porodici video nešto, zašto škola ne bi bila mesto gde će se razgovarati o tome šta je to partnerski odnos, nedopustivo ponašanje mladića prema devojkama, šta je to poverenje“, upitala je.
Kuzmanović je rekla da koliko god da su pornografski sadržaji prisutni u digitalnom okruženju, deca im češće pristupaju preko televizije.
„To je i za nas bilo iznenađujuće, i obično su to rijaliti programi kao izvor takvih sadržaja. To otvara druga pitanja, veoma važno je i pitanje odgovornosti uređivanja sadržaja na televiziji, kako deca pristupaju takvim sadržajima“, istakla je.
Mladi nisu izloženi samo rizicima na internetu, već i pozitivnim sadržajima, kažu gošće.
Mladi jesu tehnički spretniji, ali odrasli imaju itekako šta da ponude deci. Naša deca se osećaju najsuperiornije u odnosu na svoje roditelje po pitanju digitalnih veština, u odnosu na vršnjake iz Evrope, stvara se jaz u toj oblasti, kaže Kuzmanović.
Ona je rekla i da je opšte shvatanje da su deca digitalno pismenija od roditelja, ali nisu.
„Osećaju se samouvereno, ali istraživanja pokazuju sasvim suprotno. U nekim veštinama su kompetentniji, tehnički su spretniji, ali nisu digitalno pismeniji“, navela je ona.
Kako je zaključila, škola je mesto gde učenici moraju da steknu odgovarajuće veštine digitalne pismenosti, i to ne treba da bude prepušteno samo neformalnom obrazovanju.