Sudije i tužioci upozoravaju na pritiske na izborima za najviša pravosudna tela

Vesti 17. okt 202018:34 > 19:42
N1

U Srbiji će 7. decembra biti održani izbori, za koje možda niste čuli, a veoma su važni za čitavo društvo i za sve građane. Reč je o glasanju za članove jednog od najmoćnijih državnih organa - Visokog saveta sudstva - tela koje odlučuje o imenovanjima, unepređivanju i smeni svih nosilaca sudskih funkcija. Društvo sudija Srbije traži odlaganje izbora i duži rok za predstavljanje kandidata, a navodi i da je tajnost glasanja ugrožena. Slične zamerke imaju i tužioci, koji već 12. novembra treba da glasaju za Državno veće tužilaca.

Kandidatima za pet pozicija u najvažnijem organu sudske uprave ostavljeno je manje od 20 radnih dana da sa svojim idejama upoznaju kolege iz šest baza sudija koje će se o njima izjašnjavati 7. decembra.

U Društvu sudija Srbije navode da u tom periodu kandidati iz baze viših i privrednih sudova treba da obiđu 41 sud, a kandidati iz baze prekršajnih čak 110 sudova – što je, kažu, nemoguće.

Zaključak Društva sudija je da su izbori zbrzani – namerno.

„Inače smo zaključili da oni kandidati koji su po volji vlasti i koji su unapred viđeni da budu izabrani i koji će poslušno podizati ruke – nisu se ni predstavljali. Unapred su znali da oni moraju proći i da je na neki način sugerisano sudijama kako treba da se glasa“, navela je Dragana Boljević, iz Društva sudija Srbije.

Društvo sudija tražilo je od Visokog saveta sudstva da glasanje bude na jednom mestu ili najviše na četiri mesta u Srbiji, kako bi se obezbedila tajnost glasanja.

To nije prihvaćeno. Glasaće svako u svom sudu.

„I to su konstatovali svi eksperti iz Saveta Evrope i EU. Svi su rekli da ako u sudu imate 10-20 sudija, predsednik suda uvek može da zna ko je kako glasao i ko nije glasao za kandidata, koga je on favorizovao i podržavao“, istakla je Boljević.

Kada je reč o izborima za kandidate za Državno veće tužilaca, član tog veća i zamenik republičkog javnog tužioca Goran Ilić kaže da pred glasanje 12. novembra postoji pritisak izvršne vlasti na starešine tužilaštava.

„Ukoliko se pokaže tačnim ono što se moglo čuti u javnosti, da je jedan visoki funkcioner Ministarstva pravde obilazio tužilaštva i starešinama tužilaštva preporučivao kako bi trebalo glasati, to onda svakako ima karakter pritiska jer se radi o predstavniku izvršne vlasti“, naveo je Goran Ilić, iz ove organizacije.

Državno veće tužilaca, koje bi po Zakonu, trebalo da štiti samostalnost javnog tužilaštva, nije se sastalo devet meseci, pošto predsednica tog tela i republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac nije u tom periodu sazivala veće.