Krstić: Neuspeh Srbije što se u izveštajima EK naziva "zarobljenom državom"

Vesti 15. okt 202012:43 > 12:54
Fonet/Božana Pavlica

Za Srbiju je članstvo u Evropskoj unij i dalje strateški cilj, izjavio je FoNetu asistent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić, koji smatra da bi za Beograd bilo bolje da na američkim predsedničkim izborima pobedi Donald Tramp, ali da ne bi bila tragedija ni da predsednik postane Džo Bajden.

Strateški cilj za Srbiju ostaje članstvo u EU, ali je on toliko dugoročan da je postao neopipljiv, ocenio je Krstić. Prema njegovom zapažanju, liderima je postalo dozvoljeno da za unutrašnje potrebe kritikuju EU, bez većih posledica. Kako je objasnio, i oni su svesni da, bez rešavanja ključnih pitanja Kosova i reformi u sektoru vladavine prava, nema brzog članstva u EU.

Krstić smatra i da je neuspeh Srbije to što se u izveštajima Evropske komisije naziva zarobljenom državom, jer njene institucije nisu uspele da zaštite državu od zarobljavanja.

To je neuspeh, na neki način i građana, koji takvu situaciju aminuju, ukazao je on, ali je napomenuo i da je EU izgubila svoju moć štapa i šargarepe, jer ne uspeva da natera države da se reformišu. To nije slučaj samo sa Srbijom, već i unutar EU, a najbolji primeri su svakako Poljska i Mađarska, ilustrovao je Krstić. 

Govoreći o vašingtonskom sporazumu, on je istakao da je to mogući zamajac za približavanje Srbije i SAD, dok je za Prištinu on neka vrsta garancije kontituniteta u dobrim odnosima sa Vašingtonom, čak i ako republikanska administracija opstane i posle izbora u novembru. 

Dugoročna politička dobit može da bude približavanje sa Amerikom i to je nešto što bi Srbiji godilo, ocenio je Krstić, koji je uveren da je tim sporazumom Aleksandar Vučić dobio grejs period i za Srbiju i za sebe u pogledu rešavanja statusa Kosova.

Krstić veruje da će pojedine tačke tog sporazuma opstati i u slučaju pobede Bajdena na predsedničkim izborima, poput Američke agencije za razvoj, izgradnje infrastrukture, ali se možda neće insistirati na preseljenju Ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jerusalim ili problemu nabavke 5G opreme i saradnje sa Kinom. 

Za Srbiju bolje da Tramp pobedi

Izvesno je da bi za Srbiju bilo bolje da pobedi Tramp, imajući u vidu da je Vučić na neki način učestvovao u njegovoj kampanji potpisavanjem dogovora u Beloj kući i da imamo direktan kanal za komunikaciju preko Ričarda Grenela, rekao je Krstić i konstatovao da takav kanal komunikacije nije postojao od 2000. godine.

Ne mislim da bi bila tragedija ni ukoliko pobedi Bajden, pošto je vlast imala komunikaciju i sa njim, naglasio je Krstić i podsetio na četiri susreta Vučića i Bajdena, kao i na njegovu posetu Srbiji. 

Prema Krstićevom predviđanju, Bajden će, međutim, nastaviti politiku koja ima kontunitet u pristupu da je, pre svega, neohodno da Srbija prizna realnost na Kosovu i da Srbi naprave kompromise u Republici Srpskoj i BiH, što je lošije po srpske nacionalne interese, nego u slučaju pobede Trampa. 

Prema rečima Krstića, kada se kaže 5G zna se da se misli na Kinu, ali Srbija još nije počela sa nabavkom te opreme i dug je put do realizacije dogovora potpisanog u Beloj kući. Kako je podsetio, Srbija je, naročito ove godine, poslala mnogo pozitivnih poruka Kini, sa pohvalama za upravljanje krizom kovida 19, a ranije i zbog investicija u Smederevo i RTB Bor.

To su poruke i pozivi koji su povećali meku moć Kine u Srbiji i mislim da Peking može biti zadovoljan odnosom ove vlasti, makar u javnom diskursu, ocenio je Krstić.

Politički, njemu deluje da su ljudi koji su trenutno na vlasti spremni na brojne koncesije prema Kini, dok mu se, uprkos negiranju zvaničnog Beograda, čini da, postoji neka mala kriza u odnosima Beograda i Moskve. 

To nije neka duboka kriza, jer je Srbija oslonjena na Moskvu zbog pitanja Kosova, gasne zavisnosti i ekonomske razmene, ali se Krstiću čini da je stepen rusofilije, koji je bio izražen kod aktuelne vlasti, opao u proteklih godinu do dve dana.

Srbiji se neće radikalno obiti o glavu neusklađivanje sa spoljnom politikom EU

On veruje i da se Srbiji, „za sada, neće radikalno obiti o glavu“ neusklađivanje sa spoljnom politikom EU, budući da Beograd ne želi da antagonizuje odnose sa nekim drugim državama koje nisu priznale Kosovo.

To su, prema njegovoj najavi, pitanja koje će doći na razmatranje u kasnijoj fazi pristupanja EU, pa tada mogu da nam se obiju o glavu. 

Mislim da svi u EU sada imaju razumevanja ili bar strpljenja da ne forsiraju Srbiju, pošto su svesni da je za njih najvažnija stvar da se postigne neki kompromis u dijalogu Beograda i Prištine, zaključio je Krstić.